Srbija je u julu ove godine zabeležila manju inflaciju u odnosu na Evropsku uniju (EU) i evrozonu, navodi se u najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) i dodaje da je međugodišnja inflacija, prema konceptu harmonizovanog indeksa potrošačkih cena, u Srbiji iznosila 3,0 odsto u junu i 2,2 odsto u julu, a u Evropskoj uniji 2,9 odsto u junu i 3,0 odsto u julu, odnosno u evrozoni 2,8 odsto u junu i 2,9 odsto u julu.
Od 27 zemalja članica Evropske unije, manju međugodišnju inflaciju od Srbije u julu je imalo samo šest zemalja i to Švedska, Češka, Mađarska, Danska, Estonija i Malta.
S druge strane, najveće stope inflacije u julu zabeležene su u Rumuniji - 8,2 odsto, Litvaniji - 5,4 odsto, Bugarskoj i Kipru po 4,4 odsto.
U evrozoni i na nivou cele EU međugodišnja inflacija je u junu povećana za 0,2 procentna poena u odnosu na maj 2026. godine, dok je u julu smanjena za 0,1 procentni poen.
Razlike u međugodišnjem rastu cena u junu i julu ove godine između Srbije sa jedne strane, i Evropske unije i evrozone sa druge strane, izražene su kod svih grupa proizvoda, osim energije.
U junu i julu u Srbiji je zabeležen međugodišnji pad cena hrane od minus 1,4 odsto u junu i minus 3,1 odsto u julu, dok je u Evropskoj uniji registrovan međugodišnji rast cena hrane od 1,6 odsto u junu i 1,2 odsto u julu.
S druge strane, u Srbiji je registrovan osetno veći međugodišnji rast cena neenergetskih industrijskih proizvoda i cena usluga.
"Srbija među najbrže rastućim ekonomijama"
U najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u izdanju Privredne komore Srbije i Ekonomskog instituta u Beogradu se navodi i da je realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prvih sedam meseci ove godine, prema do sada raspoloživim indikatorima, međugodišnje uvećan za oko 3,5 odsto.
Autori analize o privrednoj aktivnosti navode da, posmatrano sa proizvodne strane, osim sektora snabdevanje električnom energijom, gasom, parom, koji beleži blagi pad, svi ostali sektori ostvaruju realni međugodišnji rast aktivnosti.
Ostvareni realni rast BDP-a od početka 2026. godine svrstava Srbiju među najbrže rastuće ekonomije u Evropi, ističe se u analizi i dodaje da je kumulativno posmatrano, za period januar-jul, ukupna industrijska proizvodnja za 0,3 odsto veća nego u istom periodu prošle godine.
U tom okviru, prerađivačka industrija je uvećana za 1,3 odsto. Spoljnotrgovinska razmena nastavila je da raste, uz osetno brži rast izvoza u odnosu na uvoz, iz čega je proizašla i povoljnija pokrivenost uvoza izvozom.
U prvih sedam meseci ove godine izvozom je pokriveno 82,7 odsto robnog uvoza, što je bolji rezultat nego godinu dana ranije, kada je stopa pokrivenosti iznosila 79,4 odsto.
Srbija je, prema evidenciji "Evrostata", u prvih sedam meseci 2026. u evropskom vrhu i po međugodišnjem rastu realnog prometa u trgovini na malo.
Rast neto zarada u prvoj polovini 2026. u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 8,2 odsto realno.