Proizvodnja sirove nafte u Saudijskoj Arabiji pala je u avgustu za skoro 2 miliona barela dnevno, dostigavši najniži nivo u poslednjih više od 35 godina, jer je rat na Bliskom istoku ugrozio izvozne rute kraljevine.
Rijad je obavestio Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) da je proizvodnja prošlog meseca opala za 1,9 miliona barela dnevno, na 6,238 miliona barela dnevno, navodi se u mesečnom izveštaju te organizacije u koji je "Blumberg" imao uvid.
Ova brojka predstavlja novi najniži nivo od trenutka kada su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran, kao i najniži nivo proizvodnje kraljevine još od početka Zalivskog rata 1990. godine.
Saudijska Arabija se našla u teškom položaju zbog poremećaja na obe svoje glavne pomorske izvozne rute. Saobraćaj kroz moreuz Ormuz je ozbiljno ograničen usled sukoba između SAD i Irana, što je primoralo zemlju da se više oslanja na rute preko Crvenog mora.
Istovremeno, snage Huta u Jemenu, koje podržava Teheran, obnovile su rat protiv vladinih snaga koje podržava Saudijska Arabija i proglasile pomorsku blokadu kraljevine.
Huti su takođe direktno gađali saudijsku energetsku infrastrukturu. Prema navodima saudijskih vlasti, masovni napad raketama i dronovima u utorak izazvao je požare na naftnim postrojenjima i primorao na obustavu rada u nekim objektima, iako Rijad nije izneo mnogo detalja o obimu štete ili njenom uticaju na proizvodnju.
Prema izveštajima, Huti su u četvrtak zauzeli strateški lučki grad Moka, čime su pojačali kontrolu nad prilazima moreuzu Bab el Mandeb – uskom južnom ulazu u Crveno more i ključnoj ruti za izvoz saudijske nafte. Grupa je saopštila da plovidba ostaje bezbedna za ostale brodove, ali ne i za saudijska plovila.
Pritisak je već vidljiv u podacima o pomorskom saobraćaju, jer su preliminarni podaci o kretanju tankera pokazali da je izvoz saudijske sirove nafte u avgustu opao za otprilike trećinu.
Rijad je obavestio OPEK da je njegova "ponuda tržištu" – koja uključuje i sirovu naftu izvučenu iz rezervi – iznosila 7,122 miliona barela dnevno, što ukazuje na to da je Saudijska Arabija koristila zalihe kako bi nadoknadila smanjenu proizvodnju. Posebna procena OPEK-a, zasnovana na spoljnim "sekundarnim izvorima", bila je znatno viša i svrstala je saudijsku proizvodnju na 7,276 miliona barela dnevno u avgustu.
Sve veće pretnje po moreuze Ormuz i Bab el Mandeb dovele su do naglog rasta cena nafte.
Cena nafte tipa "brent" porasla je u četvrtak za 6,3 odsto, na 107,63 dolara po barelu, dok je cena američke nafte tipa VTI (West Texas Intermediate) skočila na 102,48 dolara, čime su oba referentna tipa nafte dostigla najviše nivoe od maja.
Ova previranja već menjaju globalne tokove energenata. Rusija je ove nedelje otpremila prvu pošiljku u okviru svog ogromnog projekta "Vostok oil" na Arktiku, čime je otvorena nova izvozna ruta preko Severnog morskog puta. Prema navodima kompanije "Rosnjeft", ova ruta bi vremenom mogla da obezbedi količine ekvivalentne godišnjoj proizvodnji od oko 730 miliona barela sirove nafte.
U međuvremenu, Vašington je obezbedio većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli putem sveobuhvatnog investicionog sporazuma, a predsednik Donald Tramp je tu naftu opisao kao "poklon" koji će pomoći u popunjavanju američkih strateških rezervi nafte.
Te dodatne količine bi vremenom mogle da ublaže pritisak na globalna tržišta. Međutim, trenutni šok već pogađa potrošače u SAD. Prema podacima servisa "Gas badi", nacionalna prosečna cena dizela je u četvrtak prvi put u istoriji premašila 6 dolara po galonu, nakon rasta od gotovo 60 odsto od trenutka kada su SAD i Izrael krajem februara započeli rat protiv Irana.