Donald Tramp je želeo niže kamate, a dobio je – više. Federalne rezerve podigle su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, na raspon od 3,75 do četiri odsto, što je prvo povećanje kamata u SAD od jula 2023. godine.
Odluka je posebno zanimljiva jer predstavlja prvi veliki potez novog predsednika FED-a Kevina Vorša, kojeg je šef Bele kuće pre nekoliko meseci postavio na čelo američke centralne banke. I ne samo zbog toga – tokom izbora novog šefa FED-a, Tramp je otvoreno govorio da želi čoveka koji podržava niže troškove zaduživanja. A nevaljali Vorš mu, barem za sada, nije ispunio želju.
Odluku o povećanju kamata podržalo je svih 12 članova Federalnog komiteta za otvoreno tržište, a FED je objasnio da bi taj potez trebalo da omogući "pravovremeniji povratak" inflacije na cilj od dva odsto.
Tu, međutim, možda nije kraj. Najnovije projekcije pokazuju da ubedljiva većina zvaničnika FED-a očekuje najmanje još jedno povećanje od 0,25 procentnih poena do kraja godine. Četvorica smatraju da će biti potrebno ukupno još pola procentnog poena, dok samo dvojica očekuju promenu kursa i smanjenje kamata.
Tramp, sa druge strane, nastavlja da traži upravo suprotno. Američki predsednik je tokom vikenda poručio da bi SAD "trebalo da plaćaju najnižu kamatnu stopu na svetu", a početkom meseca čak je zapretio da će obustaviti veliki deo američke trgovine ukoliko FED ne smanji kamate.
Problem za Belu kuću je inflacija. Prema poslednjim podacima, ona je u julu iznosila 3,7 odsto na godišnjem nivou, dok je bazna inflacija bila 3,3 odsto. Zvaničnici FED-a sada procenjuju da cilj od dva odsto neće biti dostignut sve do 2029. godine.
Dodatni udar stigao je posle rata SAD sa Iranom i skoka cena energenata, koji su poremetili ranija očekivanja da će FED moći da nastavi sa smanjenjem kamata.
Istovremeno, američka ekonomija i dalje pokazuje otpornost – nezaposlenost je niska, potrošnja se održava, a privredni rast nije značajnije usporio. FED je zato zaključio da postojeće kamate ne pritiskaju ekonomiju dovoljno da bi same obuzdale rast cena.
Ni tržište ne šalje mnogo prijatnije vesti Beloj kući. Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice kreće se oko pet odsto, uprkos pokušajima ministra finansija Skota Besenta da obori troškove zaduživanja.
Vorš je, ipak, imao na umu Trampov bes, pa je još prošlog meseca nežno nagovestio kojim će putem krenuti.
"Moramo biti sigurni da se bazna inflacija kreće ka našem cilju, jasno i dovoljnom brzinom. U suprotnom, imamo još posla", rekao je na konferenciji u Džekson Holu.
Sada je pokazao konkretno šta pod tim "poslom" podrazumeva.