Stručnjaci o izazovima grejne sezone: Struje će biti, cene gasa će dirigovati problemima

Ne očekuju se nestašice električnom energije, Evropa ima problema sa dizelom koji uvozi uglavnom sa Bliskog istoka

Svetske naftne berze u blagom su padu – cena barela je oko 100 dolara. Globalna naftna kriza i suša pogurale su potrošnju električne energije. Sigurnost snabdevanja Evrope zahteva ne samo veću proizvodnju, nego i ubrzan razvoj distributivne i prenosne mreže, a to je i glavna tema Međunarodnog savetovanja CIRED-a, međunarodne organizacije za distribuciju električne energije na Kopaoniku, koja se održava uoči grejne sezone. 

Predsednik CIRED-a Srbija Zoran Simendić rekao je za RTS da su za distribuciju električne energije kvarovi glavni problem i da oni najčešće prouzrokuju nestanak struje.

"Kvarovi su neizbežni u radu distributivne mreže, zbog toga se rade redovni remonti, koji su sada pri kraju. Proverava se zaštita, da bi se isključili oni delovi mreže koji su u kvaru", naveo je Simendić.

Trenutno je u "Elektrodistribuciji" implementacija najsavremenije opreme za daljinsko upravljanje i nadzor, koji će omogućiti niz novih funkcija, na primer prebacivanje lakog opterećenja sa jedne trafostanice na drugu.

Kada je reč o izazovima tokom predstojeće zime, Simendić ne očekuje probleme u distribuciji električne energije zato što gasa ima dovoljno.

"Ako ne bude gasa, one zgrade koje se greju na gas mogu doći u problem", naveo je Simendić.

Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je da su visoke temperature tokom leta izazvale povećanu potrošnju, dok je, sa druge strane, hidrologija bila jako slaba, naročito u našem regionu, ali i šire u Evropi.

"Hidrologija se i dalje nije značajno poboljšala. Sistem radi, naravno, nećemo imati nestašica. Dakle, što se tiče električne energije, biće električne energije, ali glavni izazov jeste upravo cena gasa", ističe Marković.

Visoka cena gasa, prema njegovim rečima, odraziće se na tržište električne energije.

Govoreći o snabdevanju dizelom, Marković kaže da Evropa zavisi od uvoza i da se kompletna tražnja za dizelom ne može zadovoljiti samo rafinerijskom preradom.

"Evropa je to pre 2022. uvozila iz Rusije, sada uvozi uglavnom sa Bliskog istoka. Mi znamo da imamo tamo problema, tako da je uvoz derivata otežan, i tu situacija možemo  nazvati nategnutom", navodi Marković.

Ističe da još nema nestašica u Evropi, ali da je potrošnja velika jer se dizel koristi i za transport i za poljoprivredu.

"Dizel se svakako više koristi, i dolazi lokalno, na pojedinim pumpama negde u Evropi, i do nestašice dizela", kaže Marković.

Navodi da je to slučaj sa Francuskom i da je predsednik Emanuel Makron reagovao i traži da se neke stvari popuste u Evropi kako bi se obezbedilo nesmetano snabdevanje dizelom. Dizel trenutno, kako je rekao, ima visoku cenu. 

Podsetimo, Srbija ima sa Rusijom gasni aranžman i plaća nižu cenu gasa. On je kratkoročan, ali su predstavnici Ministarstva energetike u više navrata govorili da očekuju produžetak.