Kriza kao novi način života: Nemačka privreda izgubila 420 milijardi evra investicija

Istraživanje pokazuje da se privatne investicije u Nemačkoj neće vratiti na nivo pre krize najmanje do kraja 2026. godine

Nemačka privreda je od 2020. godine izgubila oko 420 milijardi evra investicija zbog posledica pandemije virusa korona i geopolitičkih kriza, pokazuje istraživanje Nemačkog ekonomskog instituta.

Prema procenama stručnjaka, nemačke kompanije su u posmatranom periodu investirale približno 470 milijardi evra manje nego što se moglo očekivati na osnovu istorijskih trendova. Taj pad odgovara iznosu od gotovo 12 odsto ukupnih privatnih investicija od 2020. godine.

Istovremeno, javne investicije u Nemačkoj porasle su za 50 milijardi evra. Kada se saberu gubici i dobici u investicionom sektoru i iznosi prilagode rastu cena, ukupan neto gubitak procenjuje se na 420 milijardi evra, navodi institut.

Istraživanje pokazuje da privatne investicije u Nemačkoj neće moći da se vrate na pretkrizni nivo najmanje do kraja 2026. godine. U drugom kvartalu tekuće godine privatne investicije i dalje su bile više od 10 odsto ispod godišnjeg proseka iz 2019. godine.

S druge strane, javni sektor beleži suprotan trend, pošto je obim javnih investicija premašio nivo iz 2019. godine za 20 odsto.

Takav rast podstaknut je osnivanjem posebnog fonda za razvoj infrastrukture i privremenim izuzimanjem izdataka za odbranu iz takozvane "dužničke kočnice", pravila kojim se ograničava visina deficita nemačkog saveznog budžeta, navodi institut.

Međutim, javna ulaganja ne mogu u potpunosti da zamene privatni kapital i obezbede dugoročni ekonomski rast, upozoravaju autori istraživanja.

Koraci Berlina usmereni na privlačenje investitora u okviru aktuelnog samita "Investirajte u Nemačku" ocenjeni su pozitivno, ali stručnjaci smatraju da nisu dovoljni.

Prema oceni analitičara, Nemačkoj su pre svega potrebni privlačniji uslovi za poslovanje.

Kao glavne faktore koji odvraćaju kompanije od ulaganja u Nemačku, autori studije navode pogoršanje poslovnih uslova, uključujući visoke cene električne energije, značajne troškove rada i prekomernu birokratiju.

Institut je u istraživanju uporedio kretanje bruto investicija u osnovna sredstva u Nemačkoj od prvog kvartala 2020. do drugog kvartala 2026. godine sa hipotetičkim scenarijom koji isključuje pandemiju i geopolitičke potrese.

Kao osnova za proračun korišćeni su makroekonomski pokazatelji Nemačke za period od 1991. do 2019. godine.