
Gas u Evropi tri puta skuplji nego na početku godine: Cena u sprintu ka 1.000 evra

Cena novembarskih fjučersa gasa na holandskoj berzi TTF porasla je danas u jednom trenutku za 2,4 odsto na 90,16 evra po megavat-satu, odnosno na oko 946 evra za 1.000 kubnih metara gasa, što je najviši nivo od decembra 2022. godine.

Evropski gas sada košta približno tri puta više nego pre početka rata na Bliskom istoku, prenosi "Blumberg".
Poskupela je i električna energija, a cena godišnjeg fjučersa za isporuku struje u Nemačkoj dostigla je najviši nivo od jula 2023. godine.
Cene su i dalje znatno ispod vrhunaca iz prethodne energetske krize, ali njihov novi rast povećava pritisak na domaćinstva i industriju.
Evropske vlade za sada izbegavaju povratak skupim merama poput ograničavanja cena i smanjenja poreza, jer su budžeti opterećeni, a troškovi zaduživanja visoki.
Popunjenost evropskih skladišta gasa trenutno iznosi oko 75 odsto i najniža je za ovo doba godine od početka uporedivih evidencija 2009. godine. U Nemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, skladišta su popunjena tek nešto više od 61 odsto.
Trgovci strahuju da će evropske zemlje sa dolaskom zime doći u situaciju da se nadmeću sa azijskim državama za ograničene isporuke tečnog prirodnog gasa (LNG).
Tržišni eksperti upozoravaju da bi potražnja iz Azije dodatno bi mogla da pojača konkurenciju i podigne cene gasa.
Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) i Evropska mreže operatera prenosnog sistema za gas (ENTSO-G) upozorili su da bi EU ove zime mogla da se suoči sa manjkom prirodnog gasa od čak 14 milijardi kubnih metara, što predstavlja oko sedam odsto potražnje EU, odnosno količinu energije koja je dovoljna za snabdevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava.
Izveštaj IEEFA ukazuje i da su za to što u evropskim skladištima duva promaja, osim nepromišljenih birokrata iz Brisela, krivi i gramzivi trgovci koji su, zbog visokih cena, tokom leta prodavali gas umesto da ga skladište za zimsku potrošnju. Evropa je u problemu, jer trenutno ne može lako da obezbedi dodatne količine, s obzirom na to da su cene gasa na najvišem nivou u gotovo četiri godine, a ponuda je ograničena zbog rata na Bliskom istoku.
Dodatni pritisak predstavlja zabrana dugoročnih ugovora o snabdevanju ruskim tečnim prirodnim gasom, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru i smanji evropski uvoz za još sedam milijardi kubnih metara.
Evropa je ranije sav manjak zbog povećane potrošnje tokom zime mogla da pokrije jeftinim ruskim gasom, dok se sada oslanja na skladištenje, pokušavajući da dokaže da može bez ruskih energenata. Pritom, zbog potrošnje koja raste i visokih cena na berzama, skladišta se sporo pune, a brzo se prazne. Statistika otkriva da je u januaru 2024. iz evropskih skladišta potrošeno 1,8 milijardi kubnih metara gasa, a 2025. godine oko 18,8 milijardi, dok je ove godine povučeno čak 22,6 milijardi kubnih metara.




