Oduzimanje licence za rad Alta banci nije ugrozilo poslovanje niti finansijsku stabilnost Elektroprivrede Srbije, saopštilo je danas ovo preduzeće.
EPS tvrdi da ima razvijenu dugogodišnju saradnju i otvorene račune u još devet banaka u Srbiji: Addiko Bank a.d. Beograd, AikBank ad Beograd, Banca Intesa ad Beograd, Banka Poštanska štedionica ad Beograd, Bank of Čajna Srbija ad Beograd, Erste Bank ad Novi Sad, NLB Banka ad Beograd, OTP banka Srbija ad Novi Sad, Unikredit Bank Srbija ad Beograd.
"Dominantan deo platnog prometa EPS-a odvijao se i odvija se preko Banke Poštanska štedionica. Preko računa u ovoj banci obaveze za električnu energiju plaćaju svi kupci na komercijalnom i rezervnom snabdevanju, kao i domaćinstva i mali kupci iz četiri regionalna područja – Niša, Novog Sada, Kraljeva i Kragujevca. Preko računa u Alta banci naplata je vršena isključivo za Centar za podršku garantovanom snabdevanju Beograd", navodi EPS.
Novac od naplate, kako navode, EPS nije čuvao niti akumulirao u Alta banci, već je on svakodnevno korišćen za izmirivanje tekućih obaveza kompanije, uz približno ujednačen dnevni priliv i odliv.
"U trenutku oduzimanja licence na računima EPS-a u Alta banci nalazilo se manje od 0,5 odsto ukupnog mesečnog priliva od naplate električne energije i EPS će ta sredstva potraživati u stečajnom postupku. Potpuno je netačna tvrdnja da je Alta banka zarađivala proviziju na svim uplatama za električnu energiju. Alta banka je bila i procesor plaćanja u okviru aplikacije i portala 'EPS Uvid u račun', jer je kroz konkurentan i transparentan proces u skladu sa zakonom od šest banaka kojima je upućen javni poziv ponudila najnižu proviziju i najpovoljnije uslove, što je bilo u najboljem interesu kompanije i kupaca. Samo u ovoj ulozi banka je proviziju naplaćivala isključivo za plaćanja putem aplikacije/portala 'EPS Uvid u račun'", navodi se u saopštenju.
Račune na ovaj način, kako ističu u EPS-u, plaća oko pet odsto kupaca EPS-a, dok, kako navode, za ostalih 95 odsto kupaca naplata provizije nema nikakve veze sa Alta bankom.
"Za plaćanja poput e-bankinga, m-bankinga ili plaćanja na šalterima, proviziju zadržava institucija preko koje kupac obavlja transakciju. Apsolutno su netačni i navodi da su građani posredstvom EPS-a 'ulili' milijarde dinara ili da je EPS na računima Alta banke držao 426, 460 ili 479 milijardi dinara. Iznosi koji se pominju u javnosti, predstavljaju ukupne godišnje poslovne prihode EPS-a, a ne sredstva koja su se u bilo kom trenutku nalazila na računima kompanije u Alta banci ili bilo kojoj drugoj banci", navdi se u saopštenju.
Iz EPS-a ističu da je prelazak na naplatu električne energije preko računa poslovnih banaka, umesto preko Uprave za trezor, započet 2018. godine i sproveden fazno, u skladu sa prelaskom centara za podršku garantovanom snabdevanju na jedinstveni SAP biling sistem.