Havarija na JANAF-u ukazala na značaj povezivanja na "Družbu": Šta je potrebno za sigurno snabdevanje

Prekid dotoka naftne za Srbiju, ponovo je otvorio pitanje sigurnosti snabdevanja rafinerije Naftne industrije Srbije i još jednom ukazao na značaj izgradnje novog pravca snabdevanja, i povezivanja na naftovod "Družba" preko Mađarske. Izgradnja ovog naftovoda smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u zemlji, ključnim za diverzifikaciju pravaca snabdevanja i dugoročno jačanje energetske bezbednosti

Rafinerija u Pančevu već danima ne dobija sirovu naftu preko Hrvatske zbog havarije na Jadranskom naftovodu (JANAF). Vlada Srbije je iz državnih rezervi ustupila 66.000 tona sirove nafte NIS-u da bi se nastavila proizvodnja naftnih derivata, a iz Ministarstva energetike su saopštili da snabdevanje benzinom, mlaznim gorivom i mazutom nije dovedeno u pitanje i da su usaglašene dodatne mere za stabilno snabdevanje naftnim derivatima do okončanja vanrednih okolnosti.

Sanacija oštećenja naftovoda JANAF je u toku, a iz resornog ministarstva kažu da do kraja očekuju preciznije informacije o datumu ponovnog uspostavljanja transporta sirove nafte. JANAF je glavni pravac snabdevanja Srbije sirovom naftom, a nizak vodostaj Dunava otežava mogućnost da se veće količine dopreme rečnim putem.

Prekid dotoka naftne za Srbiju, ponovo je otvorio pitanje sigurnosti snabdevanja rafinerije Naftne industrije Srbije i još jednom ukazao na značaj izgradnje novog pravca snabdevanja, i povezivanja na naftovod "Družba" preko Mađarske. Izgradnja ovog naftovoda smatra se jednim od najvažnijih energetskih projekata u zemlji, ključnim za diverzifikaciju pravaca snabdevanja i dugoročno jačanje energetske bezbednosti. Ovaj novi naftovod omogućiće da Srbija dobija naftu iz pravca Mađarske, čijom teritorijom prolazi naftovod "Družba". Kompletan projekat se realizuje sa namerom da se transportuje nafta tipa REB (Russian Export Blend).

Stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović kaže za RT Balkan da je veoma važno za svaku zemlju da ima bar dva pravca snabdevanja energentima, jer u slučaju ne samo havarije, već i svakog drugog incidenta, dolazi do prekida u snabdevanju naftom i rizika od prestanka prerade i rada rafinerije. On napominje da više izvora za kupovinu nafte znači i mogućnost pregovaranja oko tranzitnih taksi, ali i jačanje pozicije svake zemlje i smanjivanje mogućnosti političkih pritisaka.

"JANAF-u je u interesu da što pre reši problem, ali i da zadrži NIS kao kupca sirove nafte, jer mu kao kupac ostaje još samo mađarski MOL. Oni nisu u nekom naročitom položaju, ali za nas je dugoročno najveći problem Evropska unija koja preko hrvatskog članstva u EU, vrši pritiske i traži da se primenjuju sankcije. Povezivanje na severni krak i naftu iz 'Družbe' bi nam značilo, jer svi očekujemo da će u nekom trenutku rat da prestane i utoliko će biti bolje za nas da imamo alternativni pravac za dopremanje sirove nafte. Onda će i pregovaračka snaga u pregovorima sa tranzitnim zemljama biti bolja, jer možete da obezbedite niže tranzitne takse. Možete da kombinujete više dobavljača iz više zemalja proizvođača i to je svakako komforniji položaj", smatra Velimir Gavrilović.

On je ukazao da, s obzirom na druge investicije proteklih godina, projekat povezivanja na "Družbu" i izgradnja 115 kilometara naftovoda nije veliko ulaganje s obzirom na benefite koje bi mogao da nam donese. 

"Tim koridorom bi stizala ruska nafta. Prvi plan je bio da izgradnja bude završena do kraja sledeće godine, ali realnije je da to bude kraj 2028. Verujem da će i nova vlada podržati ovaj projekat. Naša Skupština je u svetu poznata kao najpametnija i najobrazovanija, tako da verujem da tamo ima ljudi koji imaju dodirnih tačaka sa energetikom, na tom akademskom nivou i verujem da su svesni koliko je značajno da imamo alternativni koridor za dotok sirove nafte", kaže Gavrilović.

Vlada Srbije je inače ranije usvojila je Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije Banci Poštanska štedionica za kredit od 14,53 milijarde dinara koji će koristiti kompanija "Transnafta" za izgradnju naftovoda Srbija-Mađarska. Naftovod će na teritoriji Srbije imati dužinu od 113 kilometara, biće u celini postavljen podzemno, a projektovani kapacitet iznosi 5,5 miliona tona nafte godišnje.

Direktor za strategiju mađarske "MOL Grupe" Đerđ Bača je rekao da incident na JANAF-u jasno pokazuje koliko jedan nepredviđeni tehnički problem može da utiče na funkcionisanje čitavog sistema i čak dovede do obustave rada rafinerije.

On je rekao da se ne dovodi u pitanje strateški značaj Jadranskog naftovoda i da on predstavlja važan pravac snabdevanja, ali da dugoročna energetska sigurnost Centralne Evrope ne može da se zasniva samo na jednom transportnom sistemu. Bača je istakao da je potrebno imati više alternativnih pravaca koji se međusobno dopunjuju i omogućavaju fleksibilnost u različitim kriznim situacijama.

"U takvim okolnostima postojeći logistički kapaciteti u regionu nisu dovoljni da se izgubljena proizvodnja u potpunosti nadoknadi uvozom gotovih naftnih derivata. Posebno je važno razmotriti šta bi se dogodilo kada bi Jadranski naftovod u potpunosti zamenio naftovod 'Družba'. U tom slučaju, tri velike rafinerije – u Bratislavi, Sazhalombati i Pančevu – zavisile bi od istog pravca snabdevanja. To bi predstavljalo značajan rizik za čitav region, jer bi bilo koji problem na tom transportnom pravcu mogao istovremeno da ugrozi rad više rafinerijskih postrojenja. Zbog toga smatramo da je neophodno razvijati više međusobno povezanih i komplementarnih pravaca snabdevanja", izjavio je Đerđ Bača.