Manja potražnja za stanovima u prvom kvartalu: Najskuplji kvadrat plaćen skoro 11.500 evra

Iako je prodato značajno manje stanova, kuća i ostalih objekata, za njih je potrošeno više novca, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ)

Tržište nekretnina je posle prošlogodišnjeg buma usporilo u prvom kvartalu ove godine. Prema najnovijim podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), u prva tri meseca ove godine sklopljeno je 29.275 kupoprodajnih ugovora, što je za 9,5 odsto manje nego u prvom kvartalu 2022. godine. To je oko 8.000 manje u odnosu na poslednji kvartal prošle godine.

Iako je prodato manje stanova, kuća i ostalih objekata, za njih je potrošeno više novca. Ukupan obim novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti iznosio je 1,6 milijardi evra i veći je za 2,6 odsto u odnosu
na isti period prošle godine.

Prema podacima RGZ-a, kvadrat stana u starim zgradama u Beogradu je skuplji za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu i sada u proseku iznosi oko 2.013 evra, dok je cena u novogradnji porasla za oko 14 procenata i sada je oko 2.465 evra.

I u Novom Sadu se kvadrat približava iznosu od 2.000 evra. Starogradnja je dostigla vrednost od 1.928 evra, dok je prosečna cena kvadrata u novim zgradama 1.723 evra.

"Najveći udeo u ukupnim novčanim sredstvima u prometu nepokretnosti imao je promet stanova u iznosu od 861,1 miliona evra, od čega je u gradu Beogradu za stanove je izdvojeno 537,1 miliona evra. Od ukupne vrednosti prodatih nekretnina 53 odsto novca je uloženo u kupovinu stanova, što je za 4 procenta manje nego u prvom kvartalu prošle godine", navode u RGZ.

Za kuće je izdvojeno 127,2 miliona evra (7,7 odsto), za građevinsko zemljište 113,7 miliona evra (6,9 odsto), za poslovne prostore 81 milion evra (4,9 odsto), za poslovne objekte 77,5 miliona evra (4,7 odsto), za garažne prostore 44,8 miliona evra (2,7 odsto), poljoprivredno zemljište 55,5 miliona evra (3,4 odsto).

Najnoviji izveštaj Geodetskog zavoda pokazuje da i dalje opada broj kreditnih kupaca stanova. Na kredit je kupljeno 7 odsto nepokretnosti, što je za 5 procentnih poena manje u poređenju sa prvim kvartalom 2022. godine. 

Kada su u pitanju stanovi, udeo kredita je veći, naročito u Beogradu, gde je gotovo svaki četvrti stan kupljen na kredit. U prestonici je iz kredita plaćeno 23 odsto stanova, u Nišu 22 odsto, Novom Sadu 21 odsto i Kragujevcu 13 odsto.

Garažno mesto koštalo kao garsonjera

Stan za koji je izdvojeno najviše novca u prvom kvartalu 2023. godine nalazi se u novogradnji i koštao je 2.601.888 evra, površine je 383 kvadrata i nalazi se u Beogradu na vodi. Najskuplji kvadrat stana nalazi se u istom naselju i koštao je 11.474 evra po metru kvadratnom, površine je 143 metara kvadratnih.

"Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 1.575.000 evra. Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je na beogradskoj opštini Vračar za 6.878 evra, površine 189 metara kvadratnih, a najviša ugovorna cena poslovnog prostora od 1.996.483 evra ostvarena je na Novom Beogradu, površine 990 metara kvadratnih", navode u RGZ.

Najskuplje garažno mesto po ceni od 58.400 evra, koje je prodato, takođe se nalazi u Beogradu na vodi.

Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Dobanovcima po ceni od 29,9 evra za metar kvadratni, a prodata je parcela površine 66,2 ara. Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u prvom kvartalu 2023. godine prodato je u Titelu po ceni od 1.279.655 evra za 107 hektara.