"Blumberg": Rast cena pšenice najveći u poslednjoj deceniji

Posle prekida Sporazuma o žitu, Ministarstvo odbrane Rusije upozorilo je da će se sva plovila u Crnom moru koja idu ka ukrajinskim lukama od četvrtka smatrati potencijalnim prevoznicima vojnog tereta

Cena pšenice je nastavila da raste - u sredu je zabeležen najveći dnevni rast cena u poslednjoj deceniji. Fjučersi u Čikagu porasli su za jedan odsto nakon što su u jednom trenutku prethodne sesije porasli za skoro 9 odsto, što je najveći rast od 2012. godine, piše "Blumberg".

Posle prekida Sporazuma o žitu, Ministarstvo odbrane Rusije upozorilo je da će se sva plovila u Crnom moru koja idu ka ukrajinskim lukama od četvrtka smatrati potencijalnim prevoznicima vojnog tereta. Ovo upozorenje je stiglo samo nekoliko dana nakon što je Rusija okončala ugovor o crnomorskom žitu koji je omogućio da ukrajinski izvoz teče kroz koridor.

Ukrajinske crnomorske luke su vitalna arterija za njenu prodaju u inostranstvu – istorijski čineći najveći deo isporuka – a sezona žetve je sada u toku. Zatvaranje koridora moglo bi usporiti dolazak sledećeg useva na tržište, piše "Blumberg".

Agencija navodi da ponovo rastu strahovi od poskupljenja cena hrane i podseća da su cene žitarica donedavno bile umerene, delom zbog sporazuma o Crnom moru. Ali, troškovi mnogih proizvoda napravljenih od pšenice, kao što su brašno i žitarice, nastavljaju da rastu. Rizici isporuke žitarica mogu ponovo povećati troškove za proizvođače hrane.

"Smanjena dostupnost žitarica iz Ukrajine znači manju dostupnost izvoza na Crnom moru tokom ključnog perioda žetve. Dugoročno, to znači više zaliha žitarica u Ukrajini, što dovodi do nižih ukrajinskih cena, niže marže ukrajinskih farmi i manje setve", rekao je Denis Voznesenski, viši analitičar za poljoprivredu u "Rabobank grupi" u Sidneju.

Podsetimo, Moskva je više puta bezuspešno upozoravala da će suspendovati učešće u ovom sporazumu. Sa druge strane, stizala su, po svemu sudeći, lažna uveravanja da će sva obećanja koja su joj data biti ispunjena.

Rusija je imala pet zahteva: ponovno uključivanje "Roseljhozbanke" u platni sistem SVIFT, snabdevanje iz rezervi, deblokadu transportne logistike i osiguranja, obnavljanje rada cevovoda Toljati-Odesa za prebacivanje amonijaka (iz Rusije na teritoriju Ukrajine za izvoz) i "odmrzavanje" imovine ruskih kompanija. Ništa od navedenog nije ispunjeno.