Mali: Javni dug Srbije je daleko ispod maksimuma i proseka evrozone

Siniša Mali je rekao da javni dug Francuske u BDP učestvuje oko 115, dok je u Španiji više od toga, a u Italiji čak 160 odsto

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je javni dug Srbije u ovom trenutku 50,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) daleko ispod maksimuma koji je 60 odsto kao i proseka evrozone koji je 91 odsto.

"Jedna mala Srbija apsolutno vodi računa o svom javnom dugu. Sve svoje obaveze ispunjava u dinar i dan i nema nikakav problem sa javnim dugom", kazao je Mali gostujući na televiziji "Prva" i naveo primer Francuske gde javni dug u BDP učestvuje oko 115, dok je u Španiji više od toga, a u Italiji čak 160 odsto.

On je kazao i da će Srbija sve investicije koje je predvidela nastaviti, kao što je to i do sada radila, sopstvenim sredstvima ili iz kredita.

Mali je naveo podatak i da je javni dug Nemačke jedne od najveće i najjače ekonomije u Evropi čak 2,5 hiljade milijardi evra, pojašnjavajući da iznos javnog duga u apsolutnom iznosu ne može da se gleda.

"Taj dug Nemačke treba da se uporedi sa veličinom njihove ekonomije, veličinom zemlje, površinom, brojem stanovnika i svim ostalim stvarima. Srbija ima javni dug od 35 milijardi evra i u odnosu na naš BDP koji će ove godine biti prvi put preko 68 milijardi evra, vi onda imate učešće javnog duga u ovom trenutku od 50,5 odsto", kazao je Mali.

Prema njegovim rečima, jako je bitno da se gleda i za šta se taj novac koristi precizirajući da država novac i kada se zadužuje koristi za ulaganje u infrastrukturu i za sve ono što podiže kvalitet života građana Srbije i poduže atraktivnost zemlje.

"Svaki kilometar auto-puta donosi nove investitore, fabrike, nova radna mesta, a ako imate nova radna mesta i više zaposlenih, to su veći prinosi u budžet kada su porezi i doprinosi u pitanju, pa samim tim imate i više prostora za nove investicije i podizanje plata i penzija i to je jedini održiv ekonomski razvoj i osnova naše ekonomske politike", kazao je Mali.

Povećanje plata od septembra

Ministar je podsetio i da se za nešto manje od mesec dana, tačnije 1. septembra, plate zaposlenih u prosveti i zdravstvu biti povećane za 5,5 odsto, a da svima njima sleduje i redovno povećanje plata u januaru 2024.

"Za samo 20 dana sledi povećanje plata za naše medicinske sestre, prosvetare i negovateljice u ustanovama socijalne zaštite i tu imate više od 200.000 zaposlenih. Sa prethodnim i ovim povećanjem, kao i onim od 1. januara naredne godine to je preko 30 odsto povećanja plata", kazao je on naglasivši da je povećanje plata mnogo značajnije nego što je stopa inflacije koja je trenutno oko 12 odsto.

Mali je naglasio i da od 1. oktobra sledi i povećanje penzija 5,5 odsto, a od 1. januara kako je kazao "dodatnih najmanje 14,5 odsto što je lepa vest za naše penzionere, jer se nikada nije desilo da za samo dve godine penzije porastu 55,8 odsto" dodao je prvi potpredsednik Vlade Srbije .

Ministar je naveo i da će penzioneri od 1. oktobra moći da koriste i penzionerske kartice koje će im omogućiti da dodatno uštede, jer će im nuditi određene povoljnosti.

"Oko 500 kompanija iz cele Srbije se do sada prijavilo da bude partner Vladi u ovom programu. Naši penzioneri korišćenjem ove kartice imaće popust u maloprodajnim lancima, muzejima, što će im omogućiti da dodatno uštede i da im ostane više novca", kazao je on i pozvao penzionere da uzmu tu karticu, ali i društveno odgovorne kompanije da se uključe u ovaj projekat.

Prema rečima ministra finansija Srbije, do 2025. prosečna plata u Srbiji biće 1.000 evra, a i prosečna penzija 450 evra, a 12 milijardi evra biti investirano u razne infrastrukturne projekte.