Uticaj ratnog stanja u Izraelu na srpsku privredu: Od njih uvozimo pesticide, izvozimo gumu i cigarete

Ukupna spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Izraela za prvih osam meseci ove godine iznosila je 71,5 miliona evra

Izrael, bliskoistočna zemlja koja u poslednjim decenijama beleži izrazit ekonomski rast, proglasila je ratno stanje posle iznenadnog napada ekstremističke palestinske grupe Hamas prošle subote. Koliko će to uticati na njen dalji napredak, ali i privredne odnose sa Srbijom koja se od svih zemalja bivše Jugoslavije nalazi pri vrhu, tačnije na drugom mestu po obimu izvoza u Izrael, odmah posle Slovenije? 

Za sada bi sve trebalo da ostane po starom, odnosno ima naznaka još aktivnije privredne saradnje, uveren je Aleksandar Nikolić, direktor predstavništva Privredne komore Srbije (PKS) u Jerusalimu i počasni konzul Srbije u Izraelu.

Ukupna spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Izraela za prvih osam meseci ove godine iznosila je 71,5 miliona evra, ne uključujući tarifno neklasifikovanu robnu razmenu, a tu se misli na namensku industriju. 

"Postoji tendencija znatnog porasta našeg izvoza u oblasti prehrambene industrije, ali i kontinuirani pad izraelskog izvoza u Srbiju", pojašnjava Nikolić.

Inače, spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Izraela u 2022. iznosila je 107,2 miliona evra. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu Srbije u Izrael su cigarete i proizvodi od gume, dok su najzastupljeniji artikli u uvozu Srbije iz Izraela bili pesticidi.

"Srbija izvozi i gasne turbine, hranu za životinje, aromatizovanu vodu, frižidere, smrznuto voće, ovce i koze", navodi Nikolić.

Podseća da time Izrael i dalje ostaje jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije na Bliskom istoku. Direktne investicije izraelskih kompanija ne posustaju u Srbiji. Kada je reč o investicijama van sektora nekretnina, uspešno posluju vetropark u Kovačici, livnica u Adi, poslovnice kompanija iz oblasti softverskih usluga, kao što je, "Plejstudios" i "Elementor Izrael". I u narednom periodu očekuju se ulaganja sličnih firmi.

"Izrael je perspektivno i rastuće tržište. Podsticajne mere u smislu nultih carinskih stopa i znatnog pojednostavljenja standarda uvoza nešto je sa čime treba dodatno upoznati naše izvoznike. Kada govorimo o prehrambenoj industriji, nastavlja se kampanja nulte carine sastavljena od šest etapa, tokom narednih pet godina, zaključno sa 2027. Tu poseban izazov predstavlja apliciranje za košer sertifikaciju, pri čemu je procedura za proizvode biljnog porekla znatno jednostavnija", navodi Nikolić.

Apeluje na domaće izvoznike da se upoznaju sa ovim stimulansima, jer je smisao podsticajnih mera borba sa nesnosnom visokim troškovima života u Izraelu. Kada govorimo o proizvodima koji su prateći proizvodi namenske industrije, tu ima iskoraka, dodaje Nikolić, imajući u vidu ukidanje carinskih dažbina.

Napominje da je time Srbija konačno došla u ravnopravni položaj sa glavnim konkurentima iz zemalja Evropske unije. Dodaje da je zato bitno da se u narednom periodu aktivira rad mešovitih međudržavnih komisija, gde će svaka od strana izložiti svoje prioritete kako bi se došlo do što boljih pozicija u saradnji na tom planu.

Važan spoljnotrgovinski partner

"Investiraće se, još više, u kapacitete obnovljivih izvora energije, počev od solarnih panela do vetroparkova. Tu su i mogućnosti izraelskog visokotehnološkog savetovanja u oblastima, kao što su prečišćavanje i tretman otpadnih voda, obnova stočnog fonda. Prioritet predstavništva PKS-a je aktivan doprinos umrežavanju srpskog inovativnog eko-sistema sa izraelskim, koristeći sva dostignuća Izraela kao startap nacije, njihove akceleratore, iskustva u regrutovanju finansija za startape, i posebno transfer znanja iz nauke u industriju", kaže za "Politiku" Nikolić.

Ipak, aktuelno stanje izazvano ratnim dejstvima uticaće na povećanu potrošnju infrastrukturnih i prehrambenih sektora u Izraelu, sa završetkom oružanih sukoba.

"Tokom ratnih dejstava biće poremećaja u operativno-logističkoj komponenti, pre svega, mislim na morsku luku Ašdod, pri čemu će brodovi biti usmereni na severnomediteransku luku Haifu. To će u nekim segmentima, povećati cene, imajući u vidu uvećane unutrašnje troškove transporta u samom Izraelu. Moguće je da zbog geopolitičkih pregrupisavanja kao posledice ratnih dejstava šansu dobiju zemlje koje imaju prijateljski, bar korektan stav prema Izraelu", navodi Nikolić.

Podseća da će time Srbija imati priliku da se u narednom periodu usmeri na veći izvoz proizvoda iz oblasti metalske industrije, za potrebe infrastrukture, građevinarstva, i svakako namenske industrije.

"U ovoj godini se proširuje asortiman svežih poljoprivrednih proizvoda iz Srbije koji će dobiti izvozne sertifikate u Izrael. Tu mislim, pre svega, na jabuke", napominje Nikolić.

On kaže da je u poslednjih pola godine "živa" i aktivnost u pokušaju izraelskih maloprodajnih lanaca supermarketa, kao i uvoznika u oblasti prehrambene industrije, za proširenje asortimana uvoza koji se uglavnom bazira na proizvodima od žitarica i svežih prirodnih napitaka.