Zvuči kao ironija istorije, ali u nedelji u kojoj "Es end Pi global" prvi put od početka dužničke krize, podiže rejting Grčke, SAD guraju finansijska tržišta u neku vrstu krize nacionalnog duga. Nije da je Amerika na ivici bankrota, ali investitori beže od američkih državnih obveznica. Mnogi investitori strahuju da javne finansije u SAD izmiču kontroli, piše "Velt".
U vreme sve većih geopolitičkih rizika, kapital obično beži u Ameriku, jer investitori prebacuju svoj novac u sigurne državne obveznice SAD. Ovog puta se, međutim, dešava upravo suprotno, a za to postoje zabrinjavajući razlozi.
Strah je vidljiv u stalnom porastu prinosa na američke dužničke hartije od vrednosti. Desetogodišnje američke obveznice postigle su u četvrtak 4,97 odsto prinosa, najviše od 2007. godine. Radovi sa rokom trajanja od 30 godina nude prinose preko pet odsto.
I kako se više novca uliva u hartije od vrednosti, prinosi na dugoročne obveznice padaju. Ali uprkos krizi na Bliskom istoku, prinosi rastu i rastu. Investitori obično vide zlato ili naftu kao sigurno utočište, ka čemu trenutno idu.
Sprema se kriza na tržištu obveznica, jer rastuće kamate znače strašne gubitke za sadašnje vlasnike državnih obveznica. Indeksni fond koji uključuje dugoročne obveznice, izgubio je 20 procenata svoje vrednosti od aprila.
I-Ti-Ef je izgubio više od 50 odsto svoje vrednosti u odnosu na maksimum iz 2020. godine. Nagli rast troškova vladinog zaduživanja stavio je visok nivo američkog duga u centar pažnje. Investitori zahtevaju veću nadoknadu za držanje dugoročnih obveznica, čime se potkopava vrednost tekućih obveznica.
Brojke unose nemir među mnoge investitore u obveznice. Dugovi u SAD rastu. Upravo je premašena granica od 33 triliona dolara, što iznosi 122 odsto bruto domaćeg proizvoda.
U vremenima niskih kamata, investitori su ignorisali povećanje obaveza, ali troškovi kamata koje je Amerika morala da plati u proteklih dvanaest meseci od 634 milijarde dolara su bez presedana. T čini udeo od 2,3 procenta ekonomske proizvodnje. Prema proračunima Kongresne kancelarije za budžet, otplate kamata će porasti na 3,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2033. godine i na 6,7 odsto BDP-a do 2053. godine.
Strah od dužničkog cunamija
Začarani krug preti da se pokrene: više kamatne stope dovode do većih troškova finansiranja, što znači da se mora emitovati još više novih obveznica, što opet dovodi do viših kamatnih stopa i dalje do još manje održive fiskalne situacije.
Poplava novih obveznica već pogađa tržišta. U proseku, emisije obveznica su 23 odsto veće nego prošle godine. Neki govore o dužničkom cunamiju.
Ono što takođe zabrinjava investitore je politička situacija u Vašingtonu. I dalje postoji vakuum, jer u Predstavničkom domu nema lidera većine nakon smene Kevina Makartija. Potencijalni naslednik Džim Džordan nije dobio potrebne glasove u drugom krugu.
I time je američka politika paralizovana. U svakom slučaju, Amerika je toliko podeljena da se gotovo ne nazire kraj dugovima. Demokrate žele da subvencionišu zelenu transformaciju i nerado smanjuju socijalnu potrošnju. Republikanci, pak, ne žele nikakva povećanja poreza. Ali prema ekspertima poput menadžera hedž fondova Pola Tjudora Džonsa, Americi je potrebno i jedno i drugo da dovede svoje fiskalne finansije u ravnotežu.
"Imamo geopolitičke izazove i Amerika je finansijski slabija nego što je bila od Drugog svetskog rata", rekao je Tjudor Džons za finansijsku televiziju Si-En-Bi-Si.