Ekonomija

Zašto je đus sve skuplji: Kilogram pomorandži na pijacama u Srbiji košta i do 300 dinara

Na pijacama u Beogradu kilogram pomorandži košta oko 250 dinara, dok se na tezgama u Nišu prodaje za 180 do 200 dinara, a u Kragujevcu za 150 do 180 dinara
Zašto je đus sve skuplji: Kilogram pomorandži na pijacama u Srbiji košta i do 300 dinarawww.globallookpress.com © Victor Lisitsyn

Rod pomorandži u SAD, Brazilu i Meksiku je prepolovljen, a probleme u proizvodnji imaju i druge zemlje, koje su poznati proizvođači tog citrusa. Cena soka od pomorandže skočila je u Americi na najviši nivo u svojoj istoriji. U Grčkoj je povećana čak sedam puta.

I potrošači u Srbiji već su osetili poskupljenje ovog južnog voća. Na pijacama u Beogradu kilogram pomorandže košta oko 250 dinara, dok se na tezgama u Nišu prodaje za 180 do 200 dinara, a u Kragujevcu za 150 do 180 dinara. 

Prema podacima Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS), od 6. do 12. novembra, na pijaci Skadarlija pomorandže su se u proseku prodavale za čak 300 dinara. U trgovinskim lancima, međutim, sitniji plodovi mogu da se kupe po ceni od 150 do 220 dinara.

Ni limun, međutim, nije jeftin. Na beogradskim pijacama košta od 200 do 250 dinara, a 250 dinara je i kilogram ovog voća u Loznici. Najpovoljnija cena mu je u Pirotu, Leskovcu i Užicu, gde košta 150 dinara.

Šef Katedre za menadžment u agrobiznisu na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Zoran Rajić kaže da su za cenu pomorandže na svetskom tržištu ključni pre svega klimatski faktori. Nepovoljni vremenski uslovi i bakterijska bolest prepolovili su rod pomorandži u SAD, Brazilu i Meksiku. Veleprodajna cena soka od pomorandže skočila je u Americi na najviši nivo u istoriji. Berzanske cene soka od narandže najviše su od 1966, tj. od kada se trguje ovim dobrom. 

Florida, koja proizvodi 90 odsto od ukupne količine soka od narandže u SAD, prošle jeseni bila je pogođena velikim uraganima i to dva puta. Zbog toga se očekuje da će upravo proizvodnja u ovoj američkoj saveznoj državi biti najmanja u poslednjih 100 godina.

"Zemlje od kojih mi najviše uvozimo narandžu, tj. pomorandžu, suočavaju se sa sušom i nedostatkom radne snage. U Španiji je sad čak zbog suše zabeleženo i krčenje pojedinih zasada. U Turskoj još nije sezona branja narandži, ona počinje u decembru. U Grčkoj, opet zbog problema sa sušom, plodovi su sitniji i nemaju dovoljno soka", objašnjava profesor za RTS.

I u Srbiji je cena narandže znatno veća, posebno u odnosu na druge citruse. Prošle godine ta cena se kretala, kada je reč o veleprodajnoj, do 70 ili 75 centi, a već sada je između 85 i 90 centi.

Zoran Rajić ukazuje i da je na ruskom tržištu, koje je ogromno, došlo do pomeranja tražnje i smanjene razlike između citrusa i cena drugog tropskog voća. Pored toga, došlo je do povećanja potrošnje papaje, manga, avokada, nekih proizvoda koji su bili nedostupni velikom broju potrošača.

Prošle godine Srbija je uvezla oko 104.000 tona citrusa, oko 39.000 tona pomorandži, limuna 28.000 tona i ukupna vrednost uvoza je bila oko 80 miliona. Ove godine uvoz je oko 66.000 tona, zaključno sa septembrom.

image