Veća potražnja diže cenu derivata tokom leta: Gde napuniti rezervoar na putu do mora

Do 7. juna, na pumpama u Srbiji, litar dizela će koštati 201 dinar, dok je litar benzina 192 dinara

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović ocenio je da će se cena benzina i dizela zadržati na sadašnjem nivo odnosno da će se njen pad koji je zabeležen prethodnih nedelja, zaustaviti zbog povećane potražnje za ovim naftnim derivatima tokom letnjih meseci.

Do 7. juna, na pumpama u Srbiji, litar dizela će koštati 201 dinar, a litar benzina 192 dinara. U odnosu na prošlu nedelju, dizel je zadržao cenu, dok je benzin pojeftinio za dva dinara.

On je kazao da se cena benzina već četiri nedelje smanjuje, najpre za tri, pa za dva dinara, dok je cena dizela prilično stabilna.

"Leto je uvek period malo veće potrošnje benzina, tako da i očekujem da će se tu negde cena i zaustaviti na ovom nivou, jer sad će biti veća potražnja", rekao je Mićović za RTS.

Gde napuniti rezervoar na putu do mora?

Na pitanje gde je najbolje napuniti rezervoar kada putujemo na more u Grčku, Tomislav Mićović ističe da svi pune gorivo pre izlaza iz Severne Makedonije.

"Svi pune rezervoare na izlasku iz Severne Makedonije, tu su gužve na benzinskim stanicama. Severna Makedonija ima dijametralno suprotnu fiskalnu politiku u odnosu na Grčku. Uvek je tako na dugačkim putovanjima, na Zapadu treba voditi računa da li na auto-putu da sipate, ili je bolje da siđete sa auto-puta", istakao je Mićović.

Zašto akcize nisu digle cene?

Zbog povećanja akciza se najavljivalo poskupljenje goriva, međutim to se nije desilo.

"Nije akciza jedino što utiče na cenu goriva, imate niz parametara, pa su se oni drugi prosto u tom periodu kretali u nekom drugom smeru, znači u negativnom smeru", naveo je Mićović.

Ukazuje da naftni sektor ne može da utiče na državnu politiku vezanu za oporezivanje energije, već samo da ukaže na probleme koje stvaraju velike državne dažbine.

"To je jedan snažan instrument koji može da utiče na potrošnju određenih derivata, neke da favorizuje, neke da smanji. Tako da smo mi poslednjih godina mogli uživo da vidimo kako deluje državna politika podizanja akciza, kada je potrošnja tečnog naftnog gasa, kao jednog ekološki prihvatljivog goriva, krenula nizbrdo iz godine u godinu. Doveli smo do toga da ga gotovo potpuno proteramo sa tržišta, što mislim da sa aspekta energetske, saobraćajne i ekološke politike baš i nije dobar potez", rekao je Mićović.

Sve više dizelaša na ulicama

Mićović ističe da je u poslednjih pet godina došlo do ukupnog povećanja broja registrovanih vozila sa dva i po miliona na tri miliona, što je negde oko 19 procenata.

"U toj strukturi povećanja, najveći procenat povećanja imaju vozila sa dizel motorima, oko 27,6 odsto, dok je benzinskih automobila više za 12 procenata. Tečni naftni gas, naravno, rapidno pada, negde oko 24 odsto u ovom periodu od pet godina, dok je prirodni gas povećan čak za 197 procenata", rekao je Mićović.

Ističe da ovi procenti zapravo nisu rezultat planirane politike u toj oblasti, što se vidi po tome što raste broj registrovanih vozila sa dizel motorom.

"Vidite da se dešava dizelizacija voznog parka, što bi u skladu sa drugim zahtevima trebalo da bude u suprotnom smeru. Ali, prosto, kada vidite placeve za prodaju polovnih automobila, tu su više od 90 procenata automobila koje pokreću dizel motori, jer se Zapad rešava tih automobila i oni završavaju i u našoj zemlji, na Balkanu, generalno u našem okruženju", naveo je Mićović.