Pijemo sve skuplju kafu: Da li nas očekuje novo poskupljenje

Prema podacima iz "Potrošačke korpe", koju objavljuje Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (MUST), kilogram kafe je za dve godine poskupeo za skoro 280 dinara

Za omiljeni jutarnji napitak potrebno je izdvojiti sve više novca. Pre dve godine prosečna cena kesice kafe od 200 grama, koja je i najprodavanija u domaćim trgovinama, je bila oko 290 dinara, dok je sada oko 350 dinara. Proizvođači kafe najavljuju novo poskupljenje od 1. jula. 

Prema podacima iz "Potrošačke korpe", koju objavljuje Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (MUST), kilogram kafe je za dve godine poskupeo za skoro 280 dinara. U februaru 2022. je koštao 1.457 dinara, a u istom mesecu ove godine, za kada je objavljen poslednji podatak, koštao je 1.730 dinara.

Više faktora, od poskupljenja sirovine, nepovoljnih vremenskih uslova i slabije berbe, logističkih problema dostave iz Brazila, do povećanja akcize u Srbiji, uticalo je na to da cena ide uzlaznom putanjom.

Cene u trgovinskim lancima, koji prodaju isključivo kafu koju prže i pakuju veliki proizvođači je trenutno od 270 do 370 dinara za 200 grama. Proizvođači tvrde da su sirovine poskupele 40 do 60 odsto, ali još ne otkrivaju koliko će cena kafe u maloprodaji poskupeti. Ovaj trend će se odraziti i na cene instant kafe, pa i na ceh u kafićima i restoranima.

"Kod nas se već više od 20 godina konstantno smanjuje konkurencija na tržištu kafe. Jasno je gde to vodi. Lično sam više puta kupio kafu naših proizvođača u SAD-u po nižoj ceni nego u Srbiji. To lepo ilustruje dejstvo konkurencije i da cena kafe kod nas može biti niža. Nije sporno da proizvođači i trgovci žele da zarade što više mogu, niti neko treba da se ljuti zbog toga na njih. Problem je što je smanjenje broja konkurenata posledica i nekih veoma upitnih aktivnosti samih proizvođača", smatra Nenad Bumbić iz Udruženja "Zaštita potrošača".

On napominje da zbog toga, država može da deluje raznim merama koje dovode do povećanja konkurencije i tržišnog limitiranja cena.

U "Atlantik grupi", koja je najveći proizvođač kafe, a koja je početkom godine preuzela i svog najvećeg konkurenta na domaćem tržištu, "Štraus adrijatik" kažu da još ne mogu da govore koliki će rast cena biti.

"Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cena sirovina i usluga. od arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cenu arabike. Kod robuste postoji i izazov nedovoljne raspoloživosti u 2024. zbog nepovoljnih vremenskih uslova u zemljama porekla dva najveća dobavljača Vijetnama i Indonezije, koji su zbog nepovoljnih vremenskih uslova podbacili s berbama. Na visoke cene utiču i izazovi u transportu poput napada na tranzitne brodove, produženog vremena transporta za dvostruko i više", naveli su u "Atlantik grupi" za "Politiku".

Na ambalaži slika kafe, u kesici prženi žir

U pržionicama je cena kafe obično niža, ali rezultati kontrole Poljoprivredne inspekcije, koji su objavljeni pre nekoliko dana pokazuju da bi potrošači trebalo da budu obazrivi kada biraju gde će kupiti ovaj proizvod. Ministarstvo poljoprivrede je objavilo da su inspektori otkrili više obmana potrošača zbog prisustva surogata u kafi, a jedan neregistrovani proizvođač je prženi hrastov žir prodavao u ambalaži na kojoj je pisalo da je to kafa.

Oni su sproveli kontrolu u 123 objekta, od kojih je 69 u proizvodnji, odnosno na prženju, mlevenju i pakovanju kafe i 54 u prometu ovog proizvoda. Inspektori su napisali 11 rešenja kojima je naloženo otklanjanje nepravilnosti, jedno rešenje o zabrani prometa, kao i četiri zahteva sudovima za pokretanje prekršajnog postupka.

Bumbić smatra da je problem i dalje što se ne navodi kod kojih proizvođača su pronađene nepravilnosti i protiv koga su konkretno podnete prijave.

"Problem je što mi nemamo specijalizovane državne laboratorije koje bi u kontinuitetu pratile kvalitet prehrambenih proizvoda, nego se kontrole sprovode samo povremeno. Zbog toga možemo očekivati da će i budućnosti biti raznoraznih 'iznenađenja' tokom retkih kontrola", kaže Bumbić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2022. godini je u Srbiji proizvedeno je 19.446 tona kafe pržene sa kofeinom i 815 tona zamene za kafu koje sadrže kafu. Prošle godine smo uvezli 30.770 tona kafe, čija je vrednost bila oko 115,7 miliona evra. Uvoz pržene kafe lane je porastao za oko 30 odsto u odnosu na 2022. godinu