Promocija kapitalne knjige "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora akademika prof. Dragoslava Ćetkovića, održana je na štandu Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, u prisustvu brojnih akademika, javnih ličnosti i predstavnika državnih institucija.
Ovaj značajni kulturni događaj protekao je u znaku dubokih emocija, očuvanja kulturne svesti i sećanja na više od 900 uglednih Srba koji su svojim nesebičnim radom i zalaganjem dali nemerljiv doprinos razvoju srpskih institucija i kulturnog života do kraja prošlog veka.
Govornici svečanosti, među kojima su bili prof. dr Živko Kulić, književnik i narodni poslanik, prof. dr Milivoje Pavlović, predsednik Upravnog odbora Programskog saveta RTS-a, narodni poslanik Dragomir Karić u ime Fondacije "Braća Karić" i novinar Nikola Radanović, istakli su da su Kosovo i Metohija neotuđivi deo srpske kulturne i duhovne svesti, simbol istrajnosti, tradicije i pravoslavne vere.
Profesor Dragoslav Ćetković, autor knjige, u svojih sedam decenija akademskog i književnog rada ostavio je dubok trag u proučavanju i očuvanju srpske kulturne baštine, a prisutni govornici čestitali su mu na izuzetnim rezultatima i nesebičnom radu.
Novinar Nikola Radanović, istakao je da ova promocija predstavlja više od promovisanja jedne knjige.
"Ova promocija je zapravo sabranje srpskog naroda koji se prepoznaje u dobrim delima, mislima i u očuvanju sećanja na svoje pretke. Čast mi je što sam bio jedan od govornika u društvu akademika i stvaralaca koji su svojim radom i delima oblikovali srpsku kulturu i učinili je stabilnijom u vremenima izazova. Kosovo i Metohija predstavljaju duhovni stub svakog Srbina i bez obzira na promene koje vreme donosi, jedno ostaje sigurno – svetinjama se uvek vraćamo", rekao je Radanović.
Promocija knjige potvrdila je da kulturna svest i nacionalni identitet Srba sa Kosova i Metohije ostaju trajne, a da njihovi podvizi, kako na domaćem tlu tako i u svetu, nastavljaju da inspirišu i budu primer za buduće generacije.
Među znamenitim Srbima uvrštenim u ovo obimno delo je i Zona Zamfirova, odnosno Jevrosima Kijametović. Rođena 15. juna 1874. u Prištini, bila je prisiljena da se preseli u Beograd 1943, zbog okupatorskog terora nad Srbima. Jevrosima je preminula 22. novembra 1952. u Beogradu, a iza sebe je ostavila devet unuka i 14 praunuka, od kojih jedna nosi njeno ime.
"Njen život i sudbina svedoče o duhovnoj i kulturnoj vezi Srba sa Kosovom i Metohijom, kao i o trajnosti vrednosti i običaja koji formiraju narodno pamćenje", izjavio je Radanović.
Svi oni svojim talentom, znanjem i stvaralačkom energijom ostavljaju neizbrisiv trag u svetu, pokazujući da identitet i duhovna veza sa otadžbinom mogu da nadvladaju fizičke i geografske granice i postanu simbol istrajnosti, talenta i globalne vidljivosti srpskog naroda.