Kultura

Sava Vladislavić i buđenje evroazijske svesti: Ukoliko podigneš glavu kao zmaj, ne padaj kao zmija

Diplomatsko delo Srbina u službi ruske imperije predstavlja zavet koji nam širom otvara dveri 21. veka, a luksuzna monografija na srpskom, ruskom, kineskom i engleskom jeziku budi nadu da nećemo sebi dozvoliti da ne razumemo epohu u kojoj živimo
Sava Vladislavić i buđenje evroazijske svesti: Ukoliko podigneš glavu kao zmaj, ne padaj kao zmija© Фото "Википедија"/CC BY-SA 4.0

Diplomatsko delo grofa Save Vladislavića podseća nas u 21. stoleću na najmanje dve važne okolnosti.

Prva se odnosi na činjenicu da se politička svest srpskog naroda programski usmerava ka evropskim geopolitičkom okviru, pri čemu se, pod pridevom evropski, podrazumeva samo nedodirljivost Evropske unije, uz zanemarivanje činjenice da Evropa pripada i drugim Evropljanima, ali i širem evroazijskom prostoru.

Notorna je geografska činjenica da se od Madrida, preko Brisela, Beograda i Moskve, do Pekinga i južno do Nju Delhija, nalazi jedan neprekinuti prostor superkontinenta, ključnog za razvoj i funkcionisanje savremenog sveta.

Suludo je, u vreme kada se ogromne planetarne razdaljine prevaljuju za svega nekoliko sati avionom ili jednim jedinim klikom na računaru, podizati nove gvozdene zavese među kontinentima i civilizacijama, a potpuno je licemerno to činiti uz otrcane fraze o toleranciji, poštovanju različitosti i ljudskim pravima.

Pokušavaju da nas na silu vežu za dekadentne sile izolacionizma, nestabilnosti i sukoba

Buđenje evroazijske političke i ekonomske svesti u srpskom narodu nije pitanje istupanja iz Evrope ili duginovske političke ezoterije, kako se često predstavlja u zapadnim medijima, nego pitanje razumevanja Evrope i same Srbije u 21. veku, za koji nam nisu, ili ne bi trebalo da su nam potrebne hladnoratovske proteze.

To je pitanje širine pogleda na svet.

Nimalo slučajno, nama se nameće (geo)politički okov koji treba da nas čvrsto veže za dekadentne sile izolacionizma, nestabilnosti i sukoba, pravo za jednu uskislu geopolitičku palanku.

Da je to tako, lako je utvrditi kada Evropska unija od Srbije zahteva da uvede sankcije Rusiji ili kada insistira na ukrajinskom, ali ne i na srpskom suverenitetu, odnosno kada, povrh svega banditski nezakonito, suzbija Republiku Srpsku ili želi da nam propiše meru saradnje sa Kinom ili bilo kojom drugom uticajnom zemljom Globalnog juga.

Posredi je geopolitička provincijalizacija Srbije koja se sprovodi pod licemerno istaknutim evropskim i zapadnim vrednostima koje, paradoksalno, uveliko demantuju i potiru same sebe.

Kako se sećati Save Vladislavića?

Druga okolnost odnosi se na oskudnu institucionalnu kulturu naše nacije.

Pomenuto diplomatsko delo jedne u svetskim okvirima važne istorijske figure našeg porekla, kao što je delo grofa Save Vladislavića, prepušteno je, barem je do sada tako bilo, inicijativi pojedinaca, pa makar jedan od njih bio sam Jovan Dučić.

Osim Dučićeve monografije iz 1943. godine, te nekoliko pojedinačnih naučnih radova i objave prevoda Vladislavićevog izveštaja iz Kine u izdanju RTS-a, mi nismo ništa do sada učinili da delo ove važne istorijske figure dublje usadimo u sopstvenu nacionalnu svest, kako bismo bolje razumeli ono to se oko nas događa.

Drugim rečima, državu, osim deklarativno u prigodnim svečanostima, nije bilo preterano briga za negovanje uspomene na čoveka koji nas je, poput Nikole Tesle ili Mihaila Pupina, delujući u belom svetu ipak uveo u svetske procese kojima, kao nacija, tada pogotovo nismo bili dorasli.

Srbi na Putu čaja

Dobar impuls promeni ovakve situacije predstavlja monografije "Grof Sava Vladislavić Raguzinski – 300 godina osnivanja (1727–2027) Trojickosavska (Kjahte), prestonice Puta čaja", štampana na četiri jezika: srpskom, ruskom, kineskom i engleskom jeziku.

U naše ruke, ovo kapitalno delo dolazi zahvaljujući, kako je "Politika" izvestila, uglednim ličnostima i vodećim institucijama iz Rusije, Italije, Španije, Belgije, Rusije, Kine, Srbije i Republike Srpske.

Pokrovitelji monografije su Narodna skupština Republike Srbije, Odbor za dijasporu i Srbe u regionu, gradovi Moskva, Kjahta (Trojickosavsk), opština Sremski Karlovci, SANU, Nacionalni centar za istorijsko pamćenje pri kabinetu predsednika Ruske Federacije, Ruska akademija nauka, Biblioteka Burjatije, Ruski dom, Institut "Konfucije".

Vladislavić nam je svojim diplomatskim delom zavetno otključao 21. vek

Sava Vladislavić nije samo dao ključni doprinos razgraničenju Rusije i Kine. Na koncu, pomenuto razgraničenje pokazalo se kao vekovni proces, jer je započet u 17, a u potpunosti okončan tek početkom 21, veka, što Vladislavićevo delo čini još impozantnijim.

Vladislavić nam je, zavetno, u simboličkom smislu, otključao vrata Evroazije i sam 21. vek, osnivajući pre tri veka Trojickosavsk, nazvan po Svetom Savi i uvodeći ovog srpskog svetitelja u prostor Evroazije, što nije mnogo, ali jeste nešto.

Pritom, ne treba zaboraviti da je, iako to nije uvek uočljivo, Sveti Sava veoma poštovan u Rusiji, a ne u Viljnusu, Londonu, Amsterdamu ili Berlinu.

Ne treba da potcenjujemo svet simbola, ni intenzitete njihovog prisustva u svetu. Na koncu, Kinezi bi rekli: ukoliko podigneš glavu kao zmaj, ne padaj kao zmija.

image
Live