Žiri je prošle nedelje NIN-ovu nagradu dodelio piscu Darku Tuševljakoviću za roman Karota. Novi laureat – ali stara tema. Nagrada je ponovo dodeljena romanu koji tematizuje ratne strahote devedesetih.
Sociolog Slobodan Antonić za "Jutro na RT" ističe da se NIN-ov žiri menja, da ga redakcija imenuje, kao i da je NIN od 2009. godine promenio dva-tri vlasnika.
"NIN-ov žiri su ranije vodili ljudi koji su insistirali od pisaca romana – kako kaže jedan član žirija, da pišu o nedavnoj 'sramnoj' prošlosti, srpskoj krivici, dok je druga tema – Jugoslavija. Prošlo je vreme, promenila se redakcija... O ovom konkretnom slučaju, ne bih rekao da je pisano po nalogu heteronomne estetike koja nameće. Čitaoci i kritičari kažu da u njemu ima mnogo autobiografskog. Kada je reč o ovom romanu, pre je reč o unutrašnjem osećanju pisca. Ali je tačno da u nekim slučajevima, postoji taj nalog spoljašnje književnosti da se piše o toj temi i na odgovarajući način, o suočavanju sa srpskom krivicom", navodi Antonić.
Politikom izbora romana, insistiralo da se pisci usmere na tu određenu temu, objašnjava Antonić i dodaje da "niko ne može da propisuje temu niti da zabranjuje", već kako ističe, pisci "treba da uživaju potpunu slobodu".
"Ta politika je dala rezultate jer su pojedini pisci koji su hteli da konkurišu za određene nagrade, pisali na taj način", ističe Antonić.
Objašnjavajući pojam NVO realizam koji je koristio u analitičkim tekstovima povodom NIN-ove nagrade, Antonić navodi da je ta sintagma napravljena po uzoru na socrealizam.
"To je heteronomna estetika koja je imala zadatak da vaspita i prevaspita čitaoce, da se čitaoci posle čitanja knjige promene, a to se radilo preko snažne dihotomije pozitivnih i negativnih junaka. Po toj shemi je nastala književnost, vrlo ograničenog kvaliteta, u kojoj su negativci srpski nacionalisti, gde je motiv genocid, zločini, Srebrenica. Posle čitanja te književnosti, čitalac je trebalo da doživi jedno preumljenje i da se promeni", ukazuje Antonić.
Drugi pojam, koji objašnjava je, kolonijal-art.
"U koloniji ne možete da imate slobodnu književnost, već znate kako se piše. Hvaleći jedan roman, jedan član žirija je rekao da je dobro jer 'nijedan junak nije Balkanac'. Onda su zapadnjaci heroji, to vam je kolonijalna svet i književnost", navodi Antonić.
Na pitanje zbog čega udruženje "Krokodil" organizuje časove srpskog jezika za Ruse koji su emigrirali i pokreće inicijativu za otvaranje prve biblioteke knjiga na ukrajinskom, Antonić ističe da je "to jedna vrsta udovoljavanja agendi i glavnih finansijera sa Zapada". Zbog toga, kako navodi, "postoji taj rusofobni narativ".