
Ministarstvo kulture pomaže obnovu svetinje: Za Hilandar u ovoj godini 138,5 miliona dinara

Ministarstvo kulture iz svog budžeta opredelilo je 138,5 miliona dinara za radove na manastiru Hilandar na Svetoj Gori u Grčkoj u ovoj godini, što je do sada najveći iznos opredeljenih sredstava.
Ministar kulture i predsednik Komisije za Hilandar Nikola Selaković istakao je da je reč o pojedinačno najvećem redovnom budžetskom iznosu u prethodnih 23 godine.

Selaković je najavio da će za izgradnju depoa manastira, koji će započeti u ovoj godini, biti izdvojena dodatna sredstva, odnosno da se objekat riznice neće finansirati iz redovnih budžetskih sredstava. On je istakao njen značaj budući da čuva neprocenjivu zbirku duhovnog i kulturnog nasleđa manastira i srpskog naroda.
Direktor Zadužbine Svetog manastira Hilandar Milivoj Ranđić, predstavljajući dosadašnje radove na obnovi Svetog manastira Hilandar tokom 2025. godine i planove za tekuću godinu, takođe je naglasio značaj rekonstrukcije riznice manastira i izgradnju podzemnog depoa, imajući u vidu da dosadašnja riznica nije pogodna za očuvanje artefakata.
Govoreći o dosadašnjim radovima, Ranđić je rekao je da su objekti Dohije i Igumenarije završeni, te da očekuje da će Igumenarija biti na raspolaganju za upotrebu od polovine godine, te da ostaje da se radi na paraklisima i zidnom slikarstvu.
Na sednici je rečeno da se protekle godine radilo i na konsolidaciji zapadnog bedemskog zida, potom na projektu potpune rekonstrukcije objekta stare perionice, koji predstavlja jedini sačuvani objekat takve vrste na Svetoj Gori.
Bilo je i govora o radovima i na sanaciji hilandarskog zapadnog pristaništa Jovanjica, kako bi se osiguralo njegovo dalje redovno korišćenje, imajući u vidu da je objekat poslednji put obnavljan i proširen pre 30 godina, a predstavlja ulaznu tačku za poklonike, kao i snabdevanje manastira.
Napomenuto je da je u neposrednoj blizini bio epicentar više od 1.000 zemljotresa različitog intenziteta koji su pogodili Hilandar za poslednjih godinu dana.
Na sednici je konstatovano da su posebno značajni konzervatorsko- restauratorski radovi na pokretnom nasleđu imajući u vidu neprocenjivu zbirku duhovnog i kulturnog nasleđa Svetog manastira Hilandara, pa su tako konzervatori radili na zidnom slikarstvu paraklisa Svetog Save i Svetog Dimitrija.
Predstavnici Narodne biblioteke Srbije radili su i na zaštiti stare knjige, putem konzervaciji i restauracije, kao i na kodikološkoj obradi Zbirke ćiriličkih rukopisa.




