Kultura

Ugovor za obnovu Hilandara: Srbija izdvaja 138,5 miliona dinara iz budžeta za obnovu svetinje

Izdvajanje za Hilandar poslednjih godina je kontinuirano raslo, sa 80 miliona dinara u 2023. godini, na 90 miliona u 2024, zatim 100 miliona u 2025, dok je ove godine dostiglo 138,5 miliona dinara, rekao je ministar kulture Nikola Selaković
Ugovor za obnovu Hilandara: Srbija izdvaja 138,5 miliona dinara iz budžeta za obnovu svetinje© DEJAN ŽIVANČEVIĆ (STF)

Ministar kulture Nikola Selaković i direktor Zadužbine Manastira Hilandar Milivoj Ranđić potpisali su danas ugovor kojim je iz budžeta Srbije za obnovu tog manastira u ovoj godini opredeljeno 138,5 miliona dinara, što je, kako je naglasio resorni ministar, najveći redovni budžetski iznos namenjen Hilandaru u poslednje 23 godine.

Nakon potpisivanja ugovora u Ministarstvu kulture, Selaković je podsetio da je izdvajanje za Hilandar poslednjih godina kontinuirano raslo, sa 80 miliona dinara u 2023. godini, na 90 miliona u 2024, zatim 100 miliona u 2025, dok je ove godine dostiglo 138,5 miliona dinara.

"Ove godine ta sredstva biće usmerena za različite namene. Na prvom mestu tu je program zaštite i očuvanja pokretnog nasleđa Svetog manastira Hilandar za koji je opredeljeno 20 miliona dinara. Zatim, tu su radovi na izgradnji ekonomske zone, dakle različite vrste radionica, ali i rekonstrukcija starog manastirskog mlina u iznosu od 38 miliona i 500 hiljada dinara", prezicirao je resorni ministar za Tanjug.

Naveo je da rekonstrukcija uključuje i depo manastirske riznice, investiciju vrednu 10 miliona dinara, koja će se finansirati mimo redovnih budžetskih izdvajanja.

Selaković je zahvalio igumanu i bratstvu manastira, kao i Zadužbini Hilandara, ističući da ona predstavlja važan pokretač realizacije projekata obnove koji se na tom mestu sprovode već dve i po decenije.

Ranđić je ocenio da je najvažnije to što je Srbija tokom više od dve decenije imala kontinuitet brige o Hilandaru, koja je, kako je naglasio, dodatno potvrđena 2021. godine usvajanjem Zakona o očuvanju kulturno-istorijskog nasleđa tog manastira.

"Kroz to su se srpski narod i srpska država legitimisali u širem svetu, u okviru kulture kojoj naš svetosavski narod pripada, ali i izvan nje", rekao je Ranđić.

Naglasio je da je Sveta Gora mesto koje posećuju monasi, predsednici vlada, patrijarsi, episkopi i brojni kulturni poslenici, zbog čega je način na koji se čuva kulturno i duhovno nasleđe posebno vidljiv međunarodnoj javnosti.

"To privlači pažnju ljudi, a ti ljudi vrlo dobro znaju i pamte ko i na koji način brine o svom kulturnom i duhovnom nasleđu. Sveta Gora ima pristup i tamo gde drugi ne mogu da priđu i komunicira sa svima sa kojima prosto postoji dobra volja i ljubav i poštovanje", kazao je Ranđić.

On je ocenio da su povećana sredstva važna i za ubrzavanje završnice radova na obnovi delova manastira oštećenih u požaru, napominjući da su u protekle dve decenije dinamiku radova usporavale različite okolnosti, uključujući pandemiju i probleme sa radnom snagom.

Kako je dodao, u narednom periodu poseban fokus biće na zaštiti pokretnog nasleđa Hilandara i očuvanju umetnina i artefakata izuzetne vrednosti koje manastir poseduje.

"Naš zadatak je da to sačuvamo, kao što su prethodne generacije čuvale i sačuvale do nas", zaključio je Ranđić.

image
Live