Na današnji dan, 1941. godine Treći rajh je, bez objave rata, napao Kraljevinu Jugoslaviju. U vazdušnim napadima nacističke Nemačke na Beograd, grad je razoren i poginulo je više hiljada ljudi. Život za odbranu grada dalo je 11 pilota, koji su se sa ostalim jugoslovenskim vazduhoplovcima hrabro suprotstavili nemačkim avionima.
Naredbu za vazdušni napad na Beograd izdao je tadašnji nemački kancelar i vođa Trećeg rajha Adolf Hitler.
Povod je bio Martovski puč kojim je, zbog pristupanja Trojnom paktu, sa čela Kraljevine Jugoslavije svrgnuto tročlano kraljevsko namesništvo predvođeno knezom Pavlom Karađorđevićem.
Uništeno je 800 zgrada, teže oštećeno oko 2.000 objekata. Namerno je uništena Narodna biblioteka Srbije, osnovana 1832. godine, a tim povodom ministar kulture Nikola Selaković položio je cveće na mestu nekadašnje Narodne biblioteke Srbije.
Selaković je istakao da se svake godine 6. aprila na tom mestu obeležava sećanje na, kako je naveo, "pokušaj ubistva srpske kulture", podsećajući da je biblioteka bila jedna od 627 zgrada koje su planske gađane tokom bombardovanja. Ministar kulture je naglasio da je uništenje biblioteke predstavljalo uvod u velika stradanja srpskog naroda na okupiranim teritorijama, uključujući i područje Nezavisne države Hrvatske.
"Tadašnja nacistička Nemačka je mislila da će fizičkim uništenjem dokaza o srpskom postojanju, dugom više od jednog milenijuma, uspeti da u potpunosti poništi istorijsko pamćenje srpskog naroda. Činjenica da smo se danas ovde okupili, i svake godine kada se okupimo, potvrda je da oni u svome cilju nisu uspeli", istakao je ministar.
Selaković je najavio da će biti pokrenute aktivnosti na obnovi zgrade biblioteke na Kosančićevom vencu, gde se danas nalaze ostaci nekadašnjeg objekta.
"Obnova ovog zdanja predstavlja ispit naše nacionalne i kulturne zrelosti. Ako ni posle 85 godina nismo u stanju da započnemo obnovu, time, na neki način, doprinosimo ciljevima agresora iz 1941. godine", poručio je ministar, a prenosi Tanjug.
Prema njegovim rečima, planirano je da obnovljena zgrada bude jedno od sedišta biblioteke, sa memorijalnim centrom posvećenim stradanju kulturne baštine, dok će paralelno biti pokrenute i aktivnosti na izgradnji novog depoa za potrebe bibliotečkog fonda.
Venac je položila i v. d. upravnika biblioteke Jasmina Ninkov, koja je istakla da je 6. april 1941. najtužniji dan u istoriji te institucije, ali i srpske kulture u celini. Podsetila je da je u bombardovanju uništeno više od 500.000 knjiga, oko 1.400 srednjovekovnih rukopisa, kao i lične biblioteke Vuka Karadžića i Đure Daničića, dok su svi katalozi izgoreli, što je znatno otežalo obnovu fonda.
Narodna biblioteka danas raspolaže sa više od 7,2 miliona knjiga. Napad Trećeg rajha na Beograd počeo je 6. aprila 1941. godine oko 6.45 sati snažnim napadima vazduhoplovnih snaga, specijalnim dejstvima i brzim prodorima oklopno-mehanizovanih jedinica.
Više od 450 nemačkih bombardera, praćenih lovačkom avijacijom, poletelo je sa aerodroma iz Austrije, Mađarske i Rumunije.
Posle prvog ranog jutarnjeg napada, usledila su još tri talasa bombardovanja, nastavljenog tokom noći, a onda i 7. aprila.
Piloti 6. lovačkog puka Jugoslovenskog vazduhoplovstva uspeli su da obore 13 fašističkih aviona, ali je vazdušna odbrana Beograda bila nemoćna pred mnogostruko jačim neprijateljem.
Koliko je tačno ljudi stradalo ne zna se. Broj poginulih se razlikuje po navodima i dokumentima. Pretpostavlja se da je u prvom naletu bombardera poginulo oko 2.500 Beograđana.