U Narodnoj biblioteci otvorena izložba povodom 85 godina od njenog bombardovanja

Crni dan, ne samo za istoriju NBS i bibliotekarstvo Srbije, nego i za kompletnu kulturnu istoriju Srbije, mora da nas podseća koliko je važno da čuvamo kulturnu baštinu, rekla je v.d. direktora NBS Jasmina Ninkov

Izložba "85 godina od bombardovanja zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu" otvorena je danas u Galerijskom prostoru Narodne biblioteke Srbije (NBS), u prisustvu ministra kulture Nikole Selakovića.

V.d. direktora NBS Jasmina Ninkov je podsetila brojne zvanice i posetioce da je biblioteka srušena i uništen je njen kompletan fond 6. aprila 1941. godine u nacističkom bombardovanju Beograda, tokom Drugog svetskog rata.

Ninkov je podsetila da je u šestoaprilskom bombardovanju uništeno preko 500.000 bibliotečnih jedinica, preko 1.400 ćiriliskih rukopisa i druga građa, koji su skupljani od osnivanja biblioteke 1832. godine.

Prema njenim rečima, biblioteku su gađali i u Prvom svetskm ratu kada je bila smeštena u Kapetan Mišinom zdanju.

"Crni dan, ne samo za istoriju NBS i bibliotekarstvo Srbije, nego i za kompletnu kulturnu istoriju Srbije, mora da nas podseća koliko je važno da čuvamo kulturnu baštinu", istakla je Ninkov.

Na izložbi autora Dušana Zlokolice i Mirjane Simoski, kao i autorke suvenira inspirisanih starim zdanjem NBS na Kosančićevom vencu Nađe Stojković Jovanović, izloženo je "mnogo dokumenata i saznanja koji trebaju da nas podsete šta smo izgubili", ocenila je Ninkov, prenosi Tanjug.

Naglasivši da je važno što se nismo nikad pomirili sa gubljenjem nacionalnog bibliotečkog fonda, Ninkov je dodala da je njegova restitucija primarni zadatak NBS, da su mnogo knjiga vratili i da nastavljaju sa pretragama i kupovinom.

"Ideja vraćanja NBS na Kosančićev venac u potpuno identičnu zgradu je da bi u takvoj zgradi mogli da izložimo makar digitalno sav fond koji budemo sakupili", navela je Ninkov.

Zahvalivši se Ministarstvu kulture i Selakoviću na snažnoj podršci toj ideju, Ninkov je rekla da je to "ovakav dan čini optimističnim".

Zlokolica je istakao da posetioci na izložbi mogu videti prvi put informacije o istraživanju Kosančićevog venca i novinskih članaka koji nastaju tokom okupacije 1941-44. godine.

Podsetivši da su zidine spaljene biblioteke srušene 1942. godine, i da su njene cigle prodavane kao građevinski materijal, Zlokolica je dodao da je arheološko istraživanje na Kosančićevom vencu sprovela tek 1986. godine arheolog Gordana Cvetković Tomašević.

Prema njegovim rečima, istraživanje je otkrilo sanduke sa spaljenim knjigama, koje su predstavljene u vitrinama izložbe, uz pločice i ostatke poda, kao i da je deo knjiga pohranjen u limenim sanducima pokraden tokom okupacije.

"Marljivim radom bibliotekara NBS i dan-danas se pronalaze izdanja za koja se smatralo da su zauvek izgubljena. Dokaz je 'Gorenski plač' Zaharija Orfelina, knjiga koja je smatran dugo izgubljenom u plamenu, ali je pronađena 2017. godine", naveo je Zlokolica.

Autori izložbe su naveli i da je među najvrednijim artefaktima foto građa o izgledu stare zgrade na Kosančićevom vencu, kao i crteži arhitekte Branka Tanazevića iz Arhiva grada Beograda, na osnovu kojih je "moguće replicirati ovo kulturno zdanje i vratiti ga kulturi srpskog naroda".