U čast proslave desetogodišnjice postojanja, u Ruskom duhovno-kulturnom pravoslavnom centru u Parizu otvorena je izložba "Visovi ruskog slikarstva XIX–XX veka. Remek-dela iz Zbirke Vladimira Pešića". Osamnaest remek-dela ruskog slikarstva došli su da vide i ocene predstavnici kulturne javnosti francuske prestonice, novinari, galeristi, diplomate ambasada Srbije, Kine, Malezije, Filipina, Uzbekistana, Jemena i niza drugih država, kao i saradnici UNESKO.
Izložba je jedan od centralnih događaja programa proslave desetogodišnjice Ruskog duhovno-kulturnog centra, a posetioci će moći da je pogledaju do 30. juna. Projekat ima veliki kulturni i prosvetiteljski značaj i doprinosi jačanju kulturno-humanitarnih veza između naroda Rusije, Francuske i Srbije.
Gosti su posebno istakli veliki broj autentičnih remek-dela koja su po
prvi put predstavljena publici. Izložba u Parizu, osmišljena je kao vizuelno putovanje kroz 150 godina istorije ruske umetnosti.
Zbirku Vladimira Pešića čini više od 330 slika i dela primenjene umetnosti ruskih i stranih autora, ikona i jedinstvenih antikvarnih predmeta od slonovače. Zbirka je više puta predstavljana javnosti na prestižnim umetničkim izložbama, kao i na pet samostalnih izložbi u Srbiji.
Trideset i sedam godina kolekcionarskog iskustva i rada, kao i brižljiv odabir dela ruskih majstora slikarstva, uvrstili su Vladimira Pešića u jednog od najznačajnijih kolekcionara ruske umetnosti van granica Rusije. Po svojim dometima, kao i po besprekorno osmišljenom odabiru umetnika i njihovih dela ova Zbirka prevazilazi uobičajene rezultate kolekcionarskog pregnuća. Za pojedinim delima i njihovim autorima Vladimir Pešić strpljivo je tragao godinama, čak i decenijama i ova Zbirka bi se pre mogla nazvati muzejskom zbirkom najznačajnijih pravaca ruske likovne umetnosti druge polovine HIH i prve polovine HH veka.
Simbol izložbe – "Sijajuće kupole" (1920) – najznačajnije je delo velike kneginje Olge Romanove, ćerke ruskog cara Aleksandra III i sestre poslednjeg ruskog imperatora Nikolaja II. Velika kneginja proslavila se ne samo kao jedna od najpoznatijih ruskih slikarki i suptilni lirski pejzažista, već i kao bolničarka, dobrotvorka i zaštitnica siromašnih, čiji je životni moto bio: "Biti, a ne izgledati".
Ambasador Rusije u Francuskoj Aleksej Jurevič Meškov je rekao da Ruski duhovno-kulturni pravoslavni centar, smešten u samom srcu Pariza, u blizini Ajfelove kule, obeležava svoj prvi jubilej – 10 godina od otvaranja, a da je za to kratko vreme postao nezaobilazan deo gradskog pejzaža i važan činilac kulturnog života francuske prestonice, mesto susreta za sve koji se interesuju za rusku kulturu i umetnost i koji je cene.
"Simbolično je što u ovoj jubilarnoj godini Centar predstavlja izložbu 'Visovi ruskog slikarstva XIX–XX veka. Remek-dela iz zbirke Vladimira Pešića", pružajući posetiocima retku priliku da se neposredno upoznaju sa autentičnim delima ruske umetnosti u njihovoj istorijskoj i umetničkoj raznovrsnosti.
Osamnaest dela izloženih u okviru postavke obuhvataju ključne pravce ruske likovne umetnosti: od realističkih traganja XIX veka do smelih eksperimenata ruske avangarde XX veka. Predstavljena kolekcija omogućava da se prati kako se menjao jezik slikarstva, kako su se oblikovale nove estetske ideje i na koji način je ruska umetnost odgovarala na prelomne istorijske trenutke", kazao je Aleksej Jurevič Meškov.
On je istakao da, u uslovima kada je međunarodno izlaganje dela iz ruskih muzejskih fondova znatno ograničeno, ova inicijativa dobija izuzetan kulturni značaj.
"Realizacija projekta postala je moguća zahvaljujući kolekcionaru i poznavaocu ruskog slikarstva Vladimiru Pešiću, koji je tokom više decenija pažljivo, doslovno sliku po sliku, stvarao jedinstvenu zbirku ruske umetnosti koja se s pravom može nazvati muzejskom. Upoznavanje sa kolekcijom Vladimira Pešića omogućiće posetiocima ne samo da ocene rusko umetničko nasleđe, već i da dublje osete karakter i sudbinu Rusije. To će, nesumnjivo, predstavljati važan doprinos jačanju kulturnih i humanitarnih veza između naroda Rusije i Francuske", rekao je Aleksej Meškov.
On je izrazio zahvalnost Fondu nasleđa ruske dijaspore, Srpskom odeljenju Međunarodnog fonda duhovnog jedinstva naroda i investicionom holdingu "Kama Kapital" na pomoći u realizaciji ove izložbe.