Profesor Lopičić o "Kustendorf klasiku": Lepota će spasiti svet (VIDEO)

Profesor harmonike Luka Lopičić, koji predvodi grupu učenika iz muzičke škole "Vatroslav Lisinski" na festivalu na Mećavniku, u izjavi za RT Balkan ističe da "Kustendrof klasik" ne traje samo tri dana godišnje, nego se nastavlja kroz poznanstva i prijateljstva sticana tokom trinaest godina njegovog trajanja

Vesela grupa od dvanaestoro dece iz beogradske muzičke škole "Vatroslav Lisinski" predstavila je svoje umeće u okviru revijalnog dela "Kustendorf klasika" na terasi Drvengrada, u atmosferi koja, kako ističe njihov profesor, ne opterećuje formalnostima, već im pruža osećaj oprave slobode u kojoj mogu da iskuse i zavole izvođačku delatnost.

Đaci iz "Lisinskog" česti su gosti na "Kustendorf klasiku", a pojedini njihovi profesori, poput profesora harmonike Luke Lopičića, nekada su i sami bili takmičari i izvođači na sceni bioskopa "Prokleta Avlija".

Ovogodišnja grupa, koju sa ostalim mentorima prati i profesor Lopičić, šarenolika je i po instrumentima koje svira i po uzrastima. Ipak, ističe njihov profesor – oni dišu kao jedno.

"'Kustendorf klasik' je mesto osmeha, već dva dana kako smo ovde deca su nasmejana i vedra. Čak i radni deo naše posete prolazi u krajnje opuštenoj atmosferi. Upravo na tome iskreno zahvaljujem profesoru Kusturici i celoj organizaciji na jedinstvenom događaju u celoj našoj zemlji", naglašava Lopičić u izjavi za RT Balkan.

"Kustendorf klasik" ne traje samo tri dana godišnje, nego se nastavlja kroz poznanstva i prijateljstva sticana tokom trinaest godina njegovog trajanja, napominje naš sagovornik.

"Svaka prilika za susrete za vršnjacima iz muzičkog sveta je neprocenjiva, posebno kada je reč o mladim muzičarima iz Rusije, zemlje koja nosi tako veliki nivo kulture i umetnosti", kaže profesor.

Direktna posledica susreta mladih sprskih i ruskih muzičara su đačke i studentske razmene, koje se dešavaju u oba smera. Profesor dodaje i da je posebno značajno pedagoško i programsko iskustvo muzičkih škola i akademija u Rusiji, koje je jedinstveno u svetu i samim ti različito i od onog u Srbiji.

"Naša vertikala je umetnost kroz koji stremimo Bogu, a horizontala su zagrljaji na našim susretima", ističe profesor.

Komentarišući današnjicu, koja iz "centara zla na najperfidnije načine pokušava da nas odvoji od Boga, nas samih i zajednice", profesor Lopičić podseća da su sveti oci pravoslavne crkve sugerisali na "krstolikost čovekove prirode" i dodaje da je to ono što se na čudesan način ispunjava kroz muziku i festivalska druženja, poput ovoga na Mećavniku.

"Verujem i nadam se da lepota hoće spasiti svet", zaključuje Lopičić.