
Britanski muzej digitalizuje kolekciju

Britanski muzej planira da digitalizuje svoju kolekciju kako bi obezbedio javni pristup ogromnom katalogu, nakon što je u avgustu otkriveno da je 2.000 artefakata ukradeno ili nestalo u poslednjih 20 godina.
Naime, pošto je krađa otkrivena, pojavio se neverovatan podatak – mnogi primerci nestalog zlatnog nakita iz starog grčkog i rimskog perioda, dragulja i drevnih artefakata nisu bili katalogizovani. A pošto nisu zavedeni, ne mogu se potraživati a samim tim ni pronaći niti vratiti muzeju.
Veruje se da bi projekat digitalizacije sprečio otuđivanje kolekcije Britanskog muzeja koja, po njihovoj veb-strani, ima najmanje osam miliona predmeta.
Digitalizacija bi trebalo da traje pet godina i obuhvati 2,4 miliona zapisa.
Skandal s krađama otkrio je unutrašnje nedostatke jednog od najposećenijih muzeja na svetu a to je dovelo do odlaska njegovog direktora, preneo je Rojters.
"Bili smo žrtve nekih kojima smo ukazali poverenje, a sada verujemo da su tokom dužeg vremenskog perioda krali iz muzeja", rekao je predsednik muzeja Džordž Ozborn parlamentarnom odboru za kulturu, medije i sport, ali i istakao da je oko 350 artefakata u procesu vraćanja.
Muzej, u kojem se čuvaju blaga poput kamena iz Rozete i mermera Partenona, otpustio je jednog člana osoblja zbog krađa, koje takođe istražuje londonska Metropoliten policija.
Privremeni direktor muzeja Mark Džons rekao je da su preduzeti koraci da se poboljša bezbednost i izrazio uverenje da se krađa ove vrste nikada više neće ponoviti.
"Međutim, ne možemo i ne smemo da pretpostavimo da se bezbednost zbirke može postići jednostavnim zaključavanjem svega, već verujem da je najvažnija reakcija na krađe uvećanje posvećenosti", naveo je on.
Muzej je prošlog meseca pokrenuo javnu telefonsku liniju apelujući za pomoć u pronalaženju ukradenih predmeta.
Treba pomenuti i da dok Britanski muzej potražuje ukradene predmete ne namerava da vrati one koje je Ujedinjeno Kraljevstvo odnosilo iz brojnih zemalja tokom svoje kolonijalne prošlosti.
Sve su brojniji zahtevi za repatrijaciju, među kojima su najpoznatiji oni iz Grčke, Egipta i Nigerije, ali muzej se krije iza zakona koji je doneo tamošnji parlament 1963. a koji zabranjuje muzeju da vraća bilo koji od svojih predmeta.


