Atelje 212: Otvorena izložba posvećena Ljubomiru Muciju Draškiću

U Ateljeu 212 otvorena je izložba fotografija posvećena pozorišnom reditelju Ljubomiru Muciju Draškiću (1937-2004), i ujedno obnovljenog festivala njemu u čast nazvanog "Mucijevi dani".

U gornjem foajeu je realizovana postavka izložbe fotografija posvećenih Ljubomiru Muciju Draškiću u saradnji sa Muzejom pozorišne umetnosti Srbije (MPUS), a festival "Mucijevi dani" će zvanično biti otvoren večeras u Ateljeu 212 na obe scene izvođenjem predstava "Rolerkoster" i "Ovaj će biti drugačiji", i trajaće do 25. januara.

Tim povodom u susretu sa medijima su govorili Mucijeva nekadašnja supruga glumica Svetlana Ceca Bojković, upravnik Ateljea 212 Novica Antić, ćerka Iva Draškić i kustos izložbe Aleksandra Milošević.

Svetlana Bojković je istakla da je Draškić otišao pre 20 godina, ali da zapravo nije otišao, "on je tu sa nama i živi u svima nama", te da u Ateljeu 212 ima mnogo ljudi sada u zrelom dobu, koje je u ovaj teatar uveo upravo čuveni Muci, i dodala da joj je drago što se obnavljaju "Mucijevi dani".

"Tim kolegama, Muci je dao odmah da rade, uposlio ih je, režirao im je predstave. On je bio izuzetan čovek i umetnik, posebno u komunikaciji sa ljudima, neobičan, duhovit, otvoren, vedar. Često se njegove rečenice citiraju danas i odmah se svi obradujemo i nasmejemo. Međutim, ispod svega toga zapravo stoji njegov ogroman kvalitet i kao čoveka i kao reditelja", naglasila je Bojković.

Glumica je rekla da nagrada "Muci Draškić" neće više da se dodeljuje na dan njegovog rođenja 20. juna, već na datum smrti 25. januara.

Upravnik pozorišta Novica Antić je podsetio javnost da je Atelje 212 ove godine odlučio da obnovi i nastavi festival "Mucijevi dani" u sada četvrtom izdanju i podvukao da ćeovim putem Atelje 212 obeležiti jubilej, 20 godina od smrti jednog od najboljih reditelja bivše Jugoslavije.

"Na festivalu ćemo igrati naše predstave sa redovnog repertoara i imati beogradske premijere pozorišta iz Srbije, iz Niša i Sombora. Izložbom danas mi zapravo otvaramo festival i povezujemo bivši jugoslovenski prostor", naveo je Antić.

Kustos izložbe fotografija o Muciju Draškiću, Aleksandra Milošević je ocenila da je nova postavka "način da se svi zajednički udružimo i odužimo velikom reditelju".

Ona je navela da je ostvarena saradnja Muzeja pozorišne umetnosti Srbije i Ateljea 212 da se realizuje ideja o obeležavanju 20 godina od odlaska ovog dramskog umetnika i da su odlučili su da se fokusiraju isključivo na predstave koje je Draškić režirao u matičnom pozorištu Atelje 212 uz razne citate njegovih kolega, stručnjaka ili pojedinih pozorišnih kritičara o tim projektima. Ti citati su veoma važni, jer, prema njenim rečima, "dočaravaju Mucijev način rada u vreme kada je pozorište imalo prosvetiteljsku ulogu".

Ovogodišnje četvrto izdanje festivala, kao pozorišno druženje teatra, prvenstveno iz gradova gde je radio i značajan trag ostavio Muci Draškić, od ove godine će se održavati svakog januara.

Ćerka Iva Draškić se zahvalila upravniku Novici Antiću na inicijativi i realizaciji ponovnog pokretanja festivala "Mucijevi dani", što je za nju mudar upravnički potez. Ona je podsetila da je Atelje 212 u to vreme živeo društveni život ne samo Beograda već cele Jugoslavije.

Na kraju je emitovan video prilog sa Televizije Beograd u kome Muci Draškić govori o upoznavanju sa rediteljem Bojanom Stupicom i početak saradnje sa njim u osnivanju Ateljea 212, kasnije i Teatra "Bojan Stupica" u JDP-a, rad sa Danilom Kišom i Borislavom Mihajlovićem Mihizom kao dramaturzima, te je isticao naše dramske pisce Dušana Kovačevića i Aleksandra Acu Popovića.

Tokom trajanja festivala u gornjem foajeu pozorišta prikazivaće se snimci predstava Ateljea 212 u Mucijevoj režiji: "Marija Stjuart", "Bekstvo", "Molijer", "Sveti Georgije ubiva aždahu" i "Kneginja iz Foli-Beržera".

Na izložbi fotografija publika može videti kadrove iz sledećih predstava istorije Ateljea 212 u režiji Ljubomira Mucija Draškića: "Prosjačka opera", "Ambasador", "Molijer", "Pohvala ludosti", "Audijencija/Vernisaž", "Mat rijalisti", "Tebanska kuga", "Lulu", "Radovan Treći", "Sveti Georgije ubiva aždahu", "Marija se bori sa anđelima", "Maratonci trče počasni krug", "Kralj Ibi ili Poljaci", "Purpurno ostrvo", "Na ludom belom kamenu", "Kafanica, sudnica, ludnica", "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji", "Rado ide Srbin u vojnike", "Kape dole", "Građanin plemić", "Kartoteka", "Ignis Sanat ili Sava".