Koje rukopisne knjige je Srbija kupila na aukciji u Londonu: Retka dela raške škole iz Norveške

Preko Ambasade u Londonu, Srbija je kupila Srpski oktoih iz ranog 14. veka, čiji je značaj nemerljiv jer je sačuvano tek nekoliko ovih srednjovekovnih rukopisnih knjiga, kao i Žitije Varlama i Joasafa za koje se na sajtu aukcijske kuće "Kristis" navodi da je reč o izuzetno retkom književnom prevodu

Republika Srbija kupila je juče na aukciji u Londonu dva vredna srpska srednjovekovna rukopisa, "Srpski oktoih" i "Žitije Varlama i Joasafa", saopštilo je Ministarstvo kulture.

Kako se navodi, dva rukopisna remek-dela iz prve polovine 14. veka i početka 15. veka kupljena su od aukcijske kuće "Kristis", a u ime naše zemlje srednjovekovne rukopise kupila je Ambasada Srbije u Velikoj Britaniji. 

Ministar kulture Nikola Selaković izjavio je da je cena po kojoj su, za sada bez poreza, otkupljene dve rukopisne knjige 57.000 funti, približno 5,8 miliona dinara.

Za Srpski oktoih (fragment, pergament) navedeno je da ima nemerljiv značaj budući da je sačuvano tek nekoliko srpskih oktoiha na pergamentu, a nijedan celovit. Prema proceni engleskog slaviste Ralfa Kleminsona potiče iz 14. veka, ali se može reći da pismo pripada njegovoj prvoj polovini ili čak kraju 13. veka.

Reč je o objedinjenim odlomcima iz različitih delova Oktoiha paraklitika, a pisani su srpskoslovenskim jezikom, raškim pravopisom, sitnim knjižnim pismom, opisuje se u saopštenju Ministarstva kulture. 

Drugi kupljeni rukopis, Žitije Varlama i Joasafa (papir) takođe nije potpun, a vreme njegovog nastanka je određeno filigranološkom analizom, dodaje se.

Prvi deo teksta čini Žitije Varlama i Joasafa, omiljeno štivo u dvorskoj, odnosno vlasteoskoj, ali i monaškoj sredini, između ostalog, zbog toga što je paralela pronalažena u životu Svetog Simeona i Svetog Save.

Drugu tekstualnu celinu čine slova, pohvale i izvodi iz žitija na veće praznike prema kalendarskom poretku. Jezik rukopisa je srpskoslovenski, a pravopis izmenjeni raški, saopštilo je Ministarstvo kulture.

"Ovo je izuzetno važna i velika vest za našu kulturnu baštinu, koja je silom prilika i istorijskih okolnosti rasuta po čitavom svetu, ali Ministarstvo kulture će nastaviti da prati svetsko tržište i kada god budemo u prilici radićemo na tome da naše kulturno blago rasuto širom sveta vraćamo u otadžbinu", naglasio je ministar Selaković.

Na sajtu aukcijske kuće "Kristis" za Srpski oktoih navodi se da je u pitanju izuzetno star i redak srpski rukopis pisan na crkvenoslovenskom srpske recenzije. Pripada Raškoj školi i ima 61 stranicu. Uvezan je u crnu kožu preko hrastovih dasaka 1993. godine. 

U delu koji se odnosi na poreklo rukopisa, na sajtu londonske aukcijske kuće navodi se da je 55 stranica Srpskog oktoiha kupljeno 1989. godine, a ostalih šest naredne godine kod aukcijske kuće "Sotbi", kao i da je rukopis bio deo Kolekcije Skojen iz Norveške.

Radi se o velikoj i vrednoj privatnoj kolekciji koju je oko 1920. godine osnovao inženjer M. O. Skojen i koja danas ima oko 20.450 rukopisa, rukopisnih knjiga i sličnih vrednih predmeta poreklom iz celog sveta koji obuhvataju više od 5.000 godina ljudske istorije. Najveći deo ove bogate kolekcije smešten je u Oslu i Londonu.

U opisu Srpskog oktoiha navodi se još da se u rukopisu pojavljuju povremeno bugarski elementi u jeziku što bi moglo da sugeriše da je tekst možda prenošen sa bugarskog izvora. Dodaje se i da se stare srpske rukopisne knjige veoma retko pojavljuju na tržištu.

Što se tiče Žitija Varlama i Joasafa, na sajtu "Kristisa" takođe se opisuje da je reč o izuzetno retkom književnom prevodu na crkvenoslovenski jezik legende o Varlamu i Joasafu, kako se dodaje, hristijanizovane verzije priče o Sidarti Gautami koji je postao Buda.

Osim žitija, rukopisna knjiga sadrži i druge tekstove i ima 173 stranice.

Što se tiče njenog porekla, navodi se da je bila deo kolekcije Pola M. Fekule (1905-1982). Reč je o bibliofilu koji je živeo u Njujorku i imao bogatu kolekciju srednjovekovnih slovenskih rukopisa. Rukopis je prodat preko Sotbija 1990. godine i takođe je bio deo kolekcije Skojen.

Kako su retki srpski srednjovekovni rukopisi uopšte dospeli do Norveške, za sada nije poznato.