Bitef od 25. septembra do 4. oktobra: Lepota (ne)će spasiti svet

Ovogodišnji slogan pozajmljen je od Dostojevskog s tim da su stavili "malu zagradu" jer se postavlja pitanje "da li će lepota spasiti svet ili neće, da li svetu ima spasa i da li ga vredi spasavati", poručuju organizatori najznačajnijeg pozorišnog festivala u regionu, ali i šire

Ovogodišnji Bitef, 58. po redu, biće održan od 25. septembra do 4. oktobra pod sloganom "Lepota (ne)će spasiti svet", a beogradska publika će u glavnom programu gledati predstave iz Nemačke, Francuske, Švajcarske, Bolivije, Brazila, Holandije, Belgije, Slovenije, Hrvatske i Srbije, najavili su organizatori na konferenciji za medije održanoj u Narodnom pozorištu.

Otkrivajući prve detalje glavnog programa, umetnički direktor Nikita Milivojević najavio je da će 58. Bitef svečano biti otvoren uz plesnu predstavu "Mekšanje" Dens on ansambla iz Berlina, u koreografiji grčkog umetnika Hristosa Papadopulosa.

Podsetivši da je običaj da Bitef bude otvoren spektakularnom predstavom, Milivojević je rekao da su odlučili da promene strategiju, pošto "Mekšanje" "nije spektakl u doslovnom smislu – to je duhovni spektakl".

"Ona je sve što ne očekujete od plesne predstave. Plesači imaju više od 40 godina, minimalistička je u formi, kao metronom precizna, pokušava da nas uvuče u ritam drugačiji od onog koji donosimo iz svakodnevnog života, gotovo je ritam molitve", naveo je Milivojević.

Prema njegovim rečima, predstava koja će sigurno obeležiti ovogodišnji Bitef je "Hekuba, ne Hekuba" čuvenog pariskog pozorišta Komedi fransez koje prvi put u svojoj viševekovnoj tradiciji gostuje u Beogradu.

"Ovo će biti i prvo učešće na Bitefu portugalskog umetnika Tijaga Rodrigeša, koji je odnedavno umetnički direktor festivala u Avinjonu. Rodrigeš je mit o Hekubi i njenoj deci na originalan način aktuelizovao i povezao sa savremenom istinitom pričom o specijalizovanoj ustanovi za decu sa autizmom u Ženevi i majci koja, u želji da zaštiti svoje dete, tuži tu instituciju nakon što je u javnost izašla priča o zlostavljanju štićenika", rekao je Milivojević.

Dramaturg i koselektor festivala Tijana Grumić otkrila je da će festival biti zatvoren uz višestruko nagrađivani rad "Trilogija Snaga kučke - I poglavlje: Nevesta i Laku noć, Pepeljugo" brazilsko-holandske umetnice Karoline Bjanki i njene plesne trupe Kara de Kavalo iz Brazila.

"Bjanki polazi od priče o silovanju kroz prizmu istorije umetnosti, proširuje taj kontekst sopstvenim iskustvom seksualnog nasilja, ali ide i korak dalje uzimanjem droge GHB na sceni kako bi rekonstruisala situaciju kada je istom drogom bila omamljena u jednom izlasku", rekla je Grumićeva.

U glavnom programu su i "Antigona u Amazonu" gradskog pozorišta NTGent iz Belgije čuvenog reditelja Mila Raua, zatim južnoamerički projekat "Palmasola - zatvorsko selo" Kristofera Frika u produkciji KLARA Teaterprodukcionen iz Bazela zasnovan na višegodišnjem istraživanju jednog od najozloglašenijih zatvora na svetu koji se nalazi u Boliviji.

Iz regiona stižu tri produkcije: "Seksualno obrazovanje II: Borba" mlade slovenačke rediteljke Tjaše Črnigoj u koprodukciji Slovenskog mladinskog gledališča, Maske Ljubljana i Mesta žensk, te "This is my truth, tell me yours" Jasne Žmak u produkciji Centra za dramsku umetnost Zagreb i organizacija Via negativa i Mesto žensk iz Ljubljane, kao i slovenačka predstava "Pukotina" u produkciji Mestnog gledališča ljubljanskog u režiji Jana Krmelja.

Srpski teatar predstaviće se u dve produkcije: "Pravićemo nešto o ratu, rodu i slobodi, zvaće se: Šta bi rekla Čelsi meni" autora i izvođača Irene Ristić i Đorđa Živadinovića Grgura, nastala u produkciji umetničke grupe Hop.La! iz Beograda, svojevrsni pozorišni pretres inspirisan američkom uzbunjivačicom Čelsi Mening, i "Budućnost" Beogradskog dramskog pozorišta u koprodukciji sa Mestnim gledališčem ljubljanskim, autorski projekat slovenačkog reditelja Žige Divjaka.

Što se ovogodišnjeg slogana tiče, Milivojević je rekao da je "pozajmljen" iz romana Dostojevskog "Idiot", s tim da su stavili "malu zagradu" jer se postavlja pitanje "da li će lepota spasiti svet ili neće, da li svetu ima spasa i da li ga vredi spasavati".