Ostrvo u obliku suze - mesto na koje Grci idu na more

Ovog leta, Grčka je trpela smrtonosne toplotne talase, pa su i turisti i lokalno stanovništvo podjednako tražili olakšanje. Spas su pronašli na jednom kikladskom ostrvu koje je već dugo poznato kao prelepa oaza sa vetrom, u koju stanovnici sa kopna beže od vrućine. U pitanju je Kea, koje i na mapi privlači posebnu pažnju jer je ostvro u obliku suze.

Kea je najbliže kikladsko ostrvo kopnu i do njega od Atine je potrebno sat vremena vožnje trajektom. Poznato je u drevnoj grčkoj mitologiji kao Hydroussa (vodeno ostrvo) zahvaljujući svojim obilnim izvorima koji hrane njegovu bujnu vegetaciju. Danas je na ostrvu 2.500 stanovnika, a Kea je dom uspavanim selima i zaseocima, kristalno čistoj vodi i čuvenim zalascima sunca.

Oduvek je bila raj za stanovnike Atine

"Kea je uvek bila raj za Atinjane, koji bi napuštali svoje kancelarije u petak popodne i bez napora stizali na ostrvo. Rutina je jednostavna - osvežavajuće kupanje na plaži Gialiskari, nakon čega sledi lagana večera. U nedelju popodne vraćanje trajektom za Atinu. Ovaj ritual, cenjen zbog svoje jednostavnosti, se ponovlja i sledećeg vikenda. To je mesto koje uvek zove da dođete opet", objasnila je lokalni vodič Sotirija Antonopulu, a piše Bi-Bi-Si.

Ostrvo je skroz drugačije od vrele Atine i za to postoji razlog: "Tokom leta, Egejska ostrva, a posebno Kikladska ostrva, imaju nižu maksimalnu temperaturu od kopna. Jaki severni sezonski vetrovi, pomažu da se temperatura vazduha na ostrvima održi u hladnijim uslovima nego u kopnenoj Grčkoj. Na primer, tokom dugotrajnog toplotnog talasa u julu ove godine, kada je temperatura prešla 40 stepeni u mnogim grčkim oblastima, na ostrvima ostala je znatno ispod 35 stepeni", objasnio je dr Kostas Laguvardos, direktor istraživanja u Nacionalnoj opservatoriji Atine.

Bogata istorija i razni mirisi

Ima bogatu istoriju koja datira iz starog veka, a arheolozi su u blizini jednog sela  otkrili kuće i radionice iz neolita. Nalazi su u Arheološkom muzeju na Kei, koji čuva artefakte od neolita do starog Rima. 

Kea koristi svoje prirodne resurse i tradicionalne poljoprivredne prakse kako bi postigla izuzetan stepen samodovoljnosti. Posetioci mogu to da primete u čuvenom ostrvskom medu, oprašenom isključivo od nektara cveća timijana. Ova biljka, uz raznovrsnu kolekciju začinskog bilja, uključujući kamilicu, žalfiju, lavandu, origano, ruzmarin, verbenu, bosiljak obiluju na ostrvu, čineći ga tako mirišljavim.

U unutrašnjosti ostrva Kea nalazi se drevna hrastova šuma, koja je važan deo ekonomije, a šuma takođe sprečava eroziju tla i pomaže zadržavanju kišnice. Pored toga, Kea je poznata po svojim čistim vodama i skrivenim plažama i postaje sve popularna destinacija za ronjenje.