Protesti, naplate za ulazak u gradove, nezadovoljni lokalci: Zašto je turizam krenuo nizbrdo

Poseta popularnim destanacijama mnogima je postala daleko od užitka - gužve u muzejima i na ulicama, višečasovna čekanja ispred istorijskih znamenitosti su postale relanost. Mnogi više ne uživaju u putovanjima, jer gde god želimo da nešto da vidimo i probamo, sigurno ćemo satima stajati u redovima, a velike verovatnoće su i da ćemo odustati od nauma. Ni lokalci nemaju mira, veliki priliv turista, veoma ometa njihovu svakodnevnicu i život. Gde je "zakazao" turizam i postao veliki napor i nelagoda?

Da li ste skoro bili u nekom evropskom gradu ili popularnom letovalištu i pokušali da ga obiđete sa uživanjem? Sigurno nije bilo lako, jer su milioni ljudi imali su istu nameru kao vi. Veoma posećena mesta, kao što je na primer, Venecija, naplaćuje ulazak turistima koji dolaze samo na jedan dan kako bi bar nekako ublažili talase gužvi i kako bi lokalno stanovništvo koliko-toliko moglo da funkcioniše.

Zbog masovnog turizma, nedavno je u Majorki i Barseloni lokalno stanovništvo organizovalo proteste. Iako je ovo najviše eskaliralo u Evropi, problem je globalne prirode. Jedan japanski grad koji gleda na planinu Fudži postavio je barijere koje blokiraju pogled, a Bali je uveo turističku taksu za strane posetioce u februaru.

Mnogi se slažu da je trenutni haos bio predvidljiv godinama i da je turizam uspeo da se razvije na raznim mestima, ali u celini, industrija je izgubila poverenje lokalnog stanovništva. Masovni turizam postaje sve agresivniji i postaje sve jasnije da ga treba regulisati i kontrolisati.

Ovu pojavu stručnjaci pripisuje kombinaciji nekoliko faktora: sve je više niskobudžetnih avio-kompanija, cveta iznajmljivanje smeštaja za odmor, tu su i društvene mreže koji stvaraju masovne navale na popularne destinacije, a i ekonomija jača, što znači da više ljudi može da priušti putovanje.

Kako smo došli do ovog

Noel Džozefides, već decenijama šalje klijente iz severne Evrope na sunčani Mediteran. Većina njegovog rada obuhvata traženje novih lokacija za koje zna da bi se dopale javnosti - njegova kompanija je bila jedna od prvih koja je slala turiste na grčko ostrvo Skijatos.

"Kreiranje destinacije je relativno jednostavno. Turoperatori istraže lokaciju, lokalno stanovništvo ulaže u infrastrukturu za odmor, često je finansijski podržano od turoperatora i onda mali turoperatori dodaju destinacije u svoje kataloge. Ako se destinacija dobro prodaje, uslede odmah i veliki turoperatori. I onda ako jedan turoperator odluči da ubaci let vionom na tu destinaciju, ostali takođe brzo to urade. Odjednom imate jedan let dnevno, pa zatim četiri ili pet", pojašnjava, a piše Si-En-En.

I odjednom, turizam se menja u toj destinaciji. Turoperatori moraju da popune svoje avione putnicima i da prošire tržište. Ono što je možda počelo kao luksuzna destinacija, postaje masovno tržište.

U početku, kada se neka lokacija tek otkrije kao atrakcija, turizam može biti održiv i u korist lokalne zajednice. Međutim, kako vreme prolazi i sve više turista počinje da dolazi, situacija se menja. Turizam se širi, i više nije reč o ljudima koji su spremni da troše novac na lokalne restorane, ekskurzije i druge aktivnosti. Umesto toga, novi talas turista može biti fokusiran na jeftinije opcije - plaćaju osnovni paket, ali nemaju dodatni novac za trošenje na lokalne usluge i proizvode. To znači da lokalni restorani, prodavnice i turistički vodiči počinju da osećaju gubitke jer novi turisti ne troše kao oni koji su ranije posećivali tu destinaciju.

Zbog čega se obično protestuje

Smeštaj značajno utiče na to kako lokalno stanovništvo doživljava turizam. Stručnjaci ističu da je jedan od najvećih problema za lokalno stanovništvo to što ne mogu da priušte da žive u svojim mestima zbog rasta kratkoročnih izdavanja smeštaja. Ova rentiranja suzila su mogućnosti za iznajmljivanje ili kupovinu domova lokalnom stanovništvu.

"Većina društva ne protestuje protiv turista", kaže Pedro Fiol iz Udruženja putničkih agenata Balearskih ostrva.

Smatra da se većina pitanja infrastrukture, nedostatka javnog prevoza i stanovanja svodi na loše političke odluke, a ne samo na turizam:"Lokalno stanovništvo zahteva promene, ali te promene ne mogu biti bez solidne ekonomije koja dolazi iz sektora turizma koja može da podstakne poboljšanje i modernizaciju naših društvenih sistema i infrastrukture".

Jedan od načina na koji se turizam na Balearskim ostrvima promenio je to što ljudi više ne ostaju na plaži, oni koriste javni prevoz da posete gradove u unutrašnjosti.

"S jedne strane je to pozitivno jer ostvaruju prihod za lokalnu trgovinu, ali s druge mogu urušiti osnovnu infrastrukturu jer ovi mali gradovi nisu prilagođeni da prime toliki broj turista", kaže on. Čelnici ostrva ističu da je "zabrinutost stanovnika ključni prioritet i mora se staviti lokalno stanovništvo na prvo mesto".

Ima li rešenja da svi budu zadovoljni

Ljudi od struke naglašavaju da svaka promena mora biti na nivou Vlade i da mora da postoji saradnja između zemlje iz koje dolaze turisti i države koja ih prima. Preporučuje se da se uzimaju hoteli kako bi lokalno stanovništvo koje tu boravi preko cele godine imalo gde da živi, angažuju lokalni vodiči i slično.