"Gde su mi ključevi od stana" ili "Po šta sam došla" su čuvena pitanja koja se uvek jave onda kada nam je preko potrebno da otključamo ili zaključamo dom ili da uzmemo ciljanu stvar iz sobe. Samo, po dobro poznatom obrascu koji se svima događa bez obzira na godine, nemamo ideju gde se krije odgovor. Iako je naše zaboravljanje najčešće bezazleno, ipak u određenim situacijama može biti opasno po život, pa ne bi bilo loše da na umu imamo metodu koja može biti delotvorna, a dolaze od samih naučnika.
Kako da se setimo gde smo ostavili ključeve
Opšte je poznato da se svima događa da ne možemo da nađemo ključeve iako "gori pod nogama" - pokušavamo da se setimo, gledamo uobičajena mesta gde ih inače odlažemo, ali ništa. Jednostavno, sećanje nas izneveri. "U ovakvim slučajevima, aktivno pokušavanje da se setimo nečega je ono što nas sprečava da rešimo problem", pojašnjava profesor Džon Simons.
Umesto toga, stručnjak savetuje da razmislimo o nečem drugom ili da pronađemo način da se opustimo kako biste povratili sećanje.
"Ono što se dešava kada zaista pokušavamo da se setimo nečega, često tim naporom blokiramo pamćenje. I tek kada taj napor koji smo uložili postepeno splasne i možda razmišljamo o drugim stvarima ili se samo smirimo i opustimo, sećanje se može vratiti", objašnjava Džon, a piše Dejli mejl.
Tehnika 5,4,3,2,1 za bolje pamćenje
Jedan od načina na koji možemo da poboljšamo memoriju je da obratimo pažnju na stvari koje nam se dešavaju, savetuju psiholozi. Preporučuje se tehnika 5,4,3,2,1 koja je prilično jednostavna - kad se nađemo u situaciji da ne možemo da se setimo nečega, onda je vreme da napravimo pauzu i mislio o pet stvari koje možemo da vidimo, četiri stvari koje čujemo, tri stvari koje možemo da dodirnemo, dve stvari koje možemo da namirišemo i jednu stvar koju možemo da okusimo. "Kada 'pređete' pet čula, to se beleži u našoj memoriji i trebalo bi da doprinese boljem sećanju", pojašnjava psiholog Piter Kiderman.