"Zvezdana noć" Van Goga krije posebnu tajnu - umetnik je razumeo zakone fizike 80 godina pre svih

Umetnik je možda bio ispred brojnih naučnika svog vremena - do sada se smatralo da su upečatljiva svetlost zvezda i uskovitlani oblaci "Zvezdane noći" Vinsenta van Goga odražavali njegovo burno stanje uma kada je naslikao delo 1889. godine - ali nova analiza pokazuje da je slikar možda razumeo kompleksne zakone fizike u prirodi, koje je koristio kao inspiraciju.

Slika "Zvezdana noć" možda u sebi ima "skrivenu turbulenciju", prema rečima naučnika koji su analizirali poteze četke. Smatraju da je Van Gog imao nesvakidašnju svest o kretanju u prirodi, jer je dočarao fenomen neravnomernog protoka vazduha, poznat kao turbulencija.

Otkriće je posebno interesantno jer je Holanđanin naslikao delo u psihijatrijskoj bolničkoj sobi, pokušavajući da dočara nebo koje je mogao da vidi kroz mali prozor.

Ova uobičajena pojava u prirodi se najčešće može videti u tečnostima - protok vode i krvi, olujni oblaci, okeanske struje su samo neki od primera. Turbulentni tok je haotičan, jer se veći vrtlozi formiraju i poptom "raspadaju" i dele na manje vrtloge.

"Potezi četkice igraju ključnu ulogu. Sa digitalnom slikom visoke rezolucije mogli smo da precizno izmerimo tipičnu veličinu poteza četkice i uporedimo ih sa veličinom poteza koje je pravio u potencijalnim prikazima turbulencije," kaže Jongšan Huang, vodeći autor studije.

"Van Gogov prikaz turbulencije može polaziti iz proučavanja kretanja oblaka i atmosfere ili urođenog, intuitivnog osećaja kako da se uhvati dinamika neba."

Običnom posmatraču ovi potezi na slici mogu da izgledaju nasumično, ali turbulencija ipak prati određen obrazac koji se može proučavati i, barem delimično, objasniti pomoću matematičkih jednačina.

"Zamislite da stojite na mostu i gledate kako reka teče. Videćete vrtloge na površini, a ti kovitlaci nisu slučajni. Oni se uređuju u specifične obrasce, a ove vrste obrazaca mogu se predvideti zakonima fizike", rekao je Huang.

Veličine 14 vrtloga u "Zvezdanoj noći", kao i njihova relativna udaljenost i intenzitet, upravo prate zakon koji se odnosi na ovu dinamiku kretanja u atmosferi i tečnostima, poznat kao Kolmogorovljev zakon. "Ono što smo pronašli za je neverovatno", rekao je Huang. "Tačno sledi zakon fizike koji je Kolmogorov otkrio pre više od 80 godina."

Sada tim naučnika pažljivo analizira Van Gogovo remek-delo, kako bi ponovo razmislili o onome što znamo o konceptu vazdušnih struja i sličnih fenomena. "Čini se da je vreme da se predloži nova definicija turbulencije koja bi obuhvatila više situacija", zaključio je Huang.