Magazin

Prava umetnička dela mnogo više stimulišu mozak od reprodukcija, kaže studija

Prava umetnička dela u muzeju stimulišu mozak na način koji je 10 puta jači od gledanja u reprodukciju, pokazala je neurološka studija holandskih naučnika. Koristeći praćenje pokreta očiju i MRI skenove otkrili su "ogromnu razliku" između autentičnih dela i postera.
Prava umetnička dela mnogo više stimulišu mozak od reprodukcija, kaže studijaGetty

Istraživanje je naručio Mauričejs muzej u Hagu, gde se nalazi "Devojka sa bisernom minđušom" Johanesa Vermera, a ta nezavisna studija koristila je tehnologiju praćenja očiju i magnetnu rezonancu da bi zabeležila moždanu aktivnost dobrovoljaca koji gledaju originalna umetnička dela i reprodukcije, preneo je Gardijan.

Naučnici su otkrili da je 20 volontera imalo odgovor koji je bio 10 puta jači kada su pogledali prava umetnička dela.

Direktorka muzeja, Martin Goselink, rekla je da je bila ubeđena u moć pravog umetničkog dela pre studije, ali da je želela da se ta pretpostavka i zvanično potvrdi.

"Svi osećamo razliku, ali da li je ona merljiva, da li je stvarna? Danas možemo reći da je to istina", navela je ona.

Studija imala dva elementa, naveo je Martin de Munik, suosnivač istraživačkog instituta "Neurensis", koji je sproveo istraživanje sa drugim neurološkim specijalistima.

Volonteri, starosti između 21 i 65 godina, bili su pričvršćeni za elektroencefalogram (EEG) skener mozga i opremu za praćenje očiju i zamoljeni su da pogledaju pet slika u muzeju, plus postere u muzejskoj radnji.
Istraživači su takođe na magnetnoj rezonanci (MRI) posmatrali efekte slika stvarnih radova u odnosu na reprodukcije koje su bljesnule na naočarima volontera.

"Ako želite da znate šta ljudi misle, bolje je da to izmerite nego da ih pitate. Rezultati su bili izvanredni", rekao je Munik.

Prava umetnička dela izazvala su snažan pozitivan odgovor u prekuneusu, delu mozga koji je uključen u svest, samorefleksiju i lična sećanja, rekli su istraživači.

"Violinista" Gerita van Honthorsta dao je pozitivan stimulans od 0,41 od 1, na primer, ali samo 0,05 u obliku postera.

Istraživanje je takođe analiziralo "Devojku sa bisernom minđušom". Popularni rad je privukao najveću pažnju u onome što su istraživači opisali kao "petlja trajne pažnje" - trougao između naglašenog oka, usta i biserne minđuše devojke.

Profesor kliničke neuropsihologije, Erik Šerder, profesor kliničke neuropsihologije, pozvan da komentariše rezultate, rekao je da studija naglašava važnost kulture "Ona pokazuje šta umetnost radi za vaš mozak kada vidite umetničko delo," i dodao "Ovo je bogato okruženje koje zaista pravi razliku ... posebno za decu u fazi rasta."

image