Magazin

Mega meteorit je razbio morsko dno, skuvao okeane, spalio vazduh, ali doneo i novi život

"Zamislite kišni oblak, gde kapljice rastopljemog kamena padaju sa neba", tako naučnica opisuje kako je izgledao nasilni ulazak razornog meteora na Zemlju milijardama godina unazad. Proključali su okeani, nebo je postalo crno, ali je ova katastrofa donela i novi život.
Mega meteorit je razbio morsko dno, skuvao okeane, spalio vazduh, ali doneo i novi život© kjpargeter/freepik

Ogroman meteorit prvi put otkriven 2014. izazvao je cunami veći nego bilo koji u istoriji, i doveo do okeane do ključanja, otkrili su naučnici. Svemirska stena bila je 200 puta veća od one koja je zbrisala dinosauruse, a pogodila je našu planetu pre tri milijarde godina.

Naučnici su otišli na mesto udara u Južnoj Africi da uzmu uzorke kako bi bolje razumeli kakvi su efekti pada džinovskog meteorita bili. Tim je takođe pronašao dokaze da masivni udari asteroida nisu doneli uništenje Zemlji, već su pomogli da se rani život razvija.

"Znamo da je nakon što se Zemlja oblikovala postojalo mnogo ostataka koji su leteli u blizini i padali na nju. Ali sad smo otkrili da je život bio veoma otporan na takve destruktivne udare, pa čak je i bujao nakon njih", rekla je profesorka Nađa Dragon sa Univerziteta Harvard.

Meteorit S2 je bio mnogo veći od svemirske stene koja nam je najpoznatija. Onaj koji je doveo do izumiranja dinosaurusa pre 66 miliona godina bio je širok oko 10 kilometara, skoro kao visina Monta Everesta. Ali, bio je širok 40-60 kilometara i njegova masa je bila 50-200 puta veća. Pogodio je Zemlju kada je izgledala mnogo drugačije - tada je postojao vodeni svet sa malo kontinenata. Život je bio jednostavniji, jer su ga činili jednoćelijski mikroorganizmi.

Rendžeri i aerodromsko obezbeđenje

Zajedno sa timom profesorka Drabon je otišla je u zabačeni predeo Južne Afrike, a rendžeri su ih pratili naoružani automatskim puškama kako bih ih zaštitili od divljih životinja poput slonova ili nosoroga, kao i krivolovaca.

Tražili su sitne fragmente stene koji su ostali nakon udara. Koristeći čekiće, prikupili su stotine kilograma kamena i odneli su ih u laboratorije na analizu. Najvrednije primerke profesorka je stavila u lični prtljag: "Obično me zaustavi aerodromsko obezbeđenje, ali onda detaljno objašnjavam koliko je ovo naučno uzbudljivo, a njima posle nekog vremena bude dosadno i puste me".

Posle katastrofe, život nastavlja da buja 

Tim je sada rekonstruisao upravo ono što je meteorit S2 uradio kada je nasilno uleteo u Zemlju. Izbio je krater od 500 kilometara i usitnio stene koje su izbačene neverovatno velikom brzinom da bi formirale oblak koji je kružio oko sveta.

"Zamislite kišni oblak, gde kapljice rastopljemog kamena padaju sa neba", kaže profesor Drabon.

Džinovski cunami bi prošao oko planete, iskidao i podigao morsko dno i potopio obalske predele. Cunami koji je pogodio Indijski okean 2004. godine ne bi mogao da se poredi. Sva ta energija bi proizvela ogromne količine toplote zbog koje bi prokljičali okeani i desetine metara vode u okeanima isparile. Takođe je podigao temperaturu vazduha i do 100 stepeni. Nebo bi postalo crno, zagušeno prašinom i česticama. Bez sunčeve svetlosti koja prodire u tamu, jednostavan život na kopnu ili u plitkoj vodi koji se oslanjao na fotosintezu bio bi izbrisan.

Ovi uticaji su slični onome što su geolozi otkrili o drugim velikim udarima meteorita i onome što se sumnjalo za S2.

Ali ono što su profesorka Drabon i njen tim još pronašli je iznenađujuće - dokazi iz stene su pokazali da su nasilni poremećaji uzburkali hranljive materije poput fosfora i gvožđa koji su hranili jednostavne organizme, piše Bi-Bi-Si.

"Život nije bio samo otporan, već se zaista brzo vratio i napredovao. To je kao kada ujutro perete zube. Ubija 99,9 odsto bakterija, ali do večeri se sve vraćaju. Čini se da je život nakon udara zapravo naišao na zaista povoljne uslove koji su mu omogućili da procveta", kaže ona.

Nalazi su objavljeni u naučnom časopisu PNAS.

image