Magazin
Otkrivena dijeta koja može da zaštititi stomak od trovanja hranom
Određene bakterije u crevima mogu igrati ključnu ulogu u sprečavanju trovanja hranom, te naučnici naglašavaju da jelovnike obogatimo adekvatnom ishranom koja u svemu tome igra veoma bitnu ulogu.
Konzumiranje hrane bogate vlaknima pomaže u negovanju korisnih bakterija koje prirodno žive u našim crevima i utiče na one štetne mikroorganizme koji napadaju kontaminiranom hranom, ističu istraživači sa Univerziteta u Kembridžu.
Mogućnost od trovanja hranom zavisi od prisustva određene vrste zaštitnih bakterija u njihovim crevima, zvanih Faecalibacterium, izjavili su naučnici.
Ove prijateljske bakterije pomažu u uništavanju nekih od najčešćih uzročnika simptoma trovanja hranom grupe bakterija pod nazivom Enterobacteriaceae.
Stručnjaci su objasnili da se Faecalibacterium hrane vlaknima i pretvaraju ih u korisna jedinjenja poznata kao kratkolančane masne kiseline, naglašava se i radu objavljenom u časopisu Nature Microbiology. Ove kiseline, kako se navodi, pomažu u zaštiti od agresivnog preuzimanja bakterija koje uzrokuju trovanje hranom.
Rezultati naglašavaju značaj onoga što jedemo, izjavio je dr Aleksandar Almeida, stručnjak za veterinarsku medicinu i jedan od autora rada.
"Konzumirajući vlakna koja se nalaze u povrću, pasulju i integralnim žitaricama, možemo obezbediti sirovinu za naše crevne bakterije za proizvodnju kratkih lanaca masnih kiselina — jedinjenja koja nas mogu zaštititi od ovih patogena", rekao je on.
Dok je trovanje hranom obično blaga bolest, može da se dogodi da dođe do ozbiljnih stanja poput upale pluća i meningitisa. I ono što je zabrinjavajuće, jeste da izvisni broj pacijenata je sve otporniji na lekove koji se koriste za borbu protiv bakterija: "Sa većim stopama rezistencije na antibiotike, manje nam je dostupnih opcija lečenja. Najbolji pristup sada je da sprečimo pojavu infekcija na prvom mestu, a to možemo da uradimo tako što ćemo smanjiti mogućnosti da ove bakterije koje izazivaju bolesti napreduju u našim crevima", pojašnjava dr Almeida, a prenosi Dejli mejl.
Do zaključka u istraživanju, naučnici su došli nakon ispitivanja mikrobioma, (ekosistem mikroskopskih organizama u našem sistemu za varenje), 12.000 ljudi iz 45 zemalja.
