
Da li su radoholičari blagoslov ili prokletstvo za poslodavca

Posvećeni poslu, odgovorni za sve radne zadatke, uvek spremni da dolaze na posao pre svih i odlaze sa posla nakon što svi odu - otprilike ovako bismo mogli opisati radoholičare u par reči. I zaista, oni mogu delovati kao idealan izbor za poslodavca koji želi da iskoristi maksimalan potencijal zaposlenog, ali - da li su oni zaista dobri za biznis ili su ipak štetni po radno okruženje i ciljeve koje kompanija ima? Odgovor na ovo pitanje dao je međunarodni tim naučnika.
Radoholičari imaju sopstvene ciljeve i ambicije
Istražujući uticaj postojanja radoholičara u kolektivu na biznis i reputaciju kompanije, istraživači su došli do zapanjujućeg otkrića da ovakvi kadrovi ne samo da ne doprinose razvoju firme i skaliranju biznisa, već naprotiv - imaju veoma štetne posledice. Ponajviše iz razloga što je radoholičarima najčešće fokus na ličnim ciljevima i ambicijama (napredovanje po karijernoj lestvici, veća zarada, drugi benefiti iz radnog odnosa), ali ne i na dobrobiti poslodavca, prenosi ruski portal TekInsajder zapažanja istraživača.
Kada lični interesi preovladaju, kompanija gubi
Kako se to odražava na firmu? U početku nikako ili zanemarljivo, ali kako vreme odmiče, radoholičari mogu da, zarad ispunjenja sopstvenih interesa, prećutkuju probleme unutar kolektiva ili "zatvaraju oči" na neusaglašenosti u smislu organizacionih procesa. Odsustvo moralnih i etičkih normi radoholičara u cilju ostvarivanja sopstvenih ambicija postepeno dovodi do urušavanja poverenja, zatim čitavog internog sistema, a kasnije i imidža kompanije.
Zbog čega neko postaje radoholičar
Neko postaje radoholičar jer nema sreće u ljubavi, pa beži od realnosti tako što radi za dvoje, neko ne može da izađe na kraj sa ličnim problemima, pa bira da nadomesti taj neuspeh uspesima u karijeri, a neko bira da radi mnogo kako bi ispunio svoje ambicije (kupi stan, kola, vrati kredit i slično). Bilo kako bilo, radoholičari su manje produktivni od ostalih zaposlenih usled premora, a ujedno i veoma štetni za organizaciju jer nameću nerealne standarde svojim prekomernim angažovanjem, ali i urušavaju kolegijalne odnose i reputaciju firme.