Životinje mogu biti rođene sa genetskim ili razvojnim problemima koji im otežavaju normalan život, a takođe, mogu razviti mentalne probleme kao odgovor na uslove u kojima žive. Ponekad genetske ili razvojne promene utiču na građu mozga, što može dovesti do mentalnih poteškoća. U određenim slučajevima, životinje mogu biti izložene zastrašujućim ili stresnim situacijama koje izazivaju mentalne probleme.
Uticaj gena na ponašanje životinja
Daunov sindrom je čest genetski poremećaj koji usporava učenje i razmišljanje kod ljudi. Osobe rođene sa ovim sindromom teže usvajaju nove informacije, slabije pamte i imaju poteškoće u donošenju složenih odluka.
Većina životinja ne može imati Daunov sindrom jer je njihov genetski materijal organizovan drugačije nego kod ljudi. Međutim, naši najbliži rođaci, poput šimpanza i orangutana, imaju sličnu strukturu gena, a kod njih su primećena stanja koja veoma podsećaju na ovaj sindrom.
Na primer, šimpanza Kanako, rođena u istraživačkom centru u Japanu, imala je dodatni hromozom koji je izazvao probleme sa vidom i srcem. Iako je zbog oštećenog vida bilo teško utvrditi da li je imala poteškoće u učenju, znalo se da je uživala u društvu drugih šimpanzi i da je uz dobru negu živela dug i kvalitetan život u prirodnom utočištu.
Suočavanje sa traumom i stresom
Životinje koje su rođene zdrave takođe mogu razviti probleme sa mentalnim zdravljem kao odgovor na uslove oko njih. Na primer, kao što vojnici mogu razviti posttraumatski stresni poremećaj nakon što dožive situaciju opasnu po život, radni vojni i policijski psi mogu razviti slično stanje.
Ponekad je lako uočiti kada su životinje pod stresom ili uznemirene. Oni mogu koračati napred-nazad, provoditi dane skrivajući se ili biti neobično agresivni. Ako se često razbolevaju ili gube na težini ovo takođe može biti znak lošeg mentalnog zdravlja.
Podrška je važna
Čak i kućni ljubimci u domovima punim ljubavi mogu imati probleme sa mentalnim zdravljem. Neki psi se bore sa anksioznošću odvajanja - ekstremnim strahom da će ih vlasnik ostaviti same. Nedostatak mentalne ili fizičke aktivnosti takođe može izazvati simptome anksioznosti.
Bilo da to znači da vodite psa u park, ili pravite “zagonetke” koje skrivaju poslastice za papagaja pa da ih on pronađe, držanje životinja zauzetim je dobro za njih. U ozbiljnijim slučajevima, veterinari mogu propisati lekove ili tretmane ponašanja kako bi pomogli ljubimcu da se oseća bolje, piše Lajv Sajns.