Gospojinski post priprema vernike za proslavu Uspenja Presvete Bogorodice, poznatog kao Velika Gospojina. Post se završava 28. avgusta po novom kalendaru, na Veliku Gospojinu, ali ako ovaj praznik padne u sredu ili petak, onda se ne mrsi ni tog dana, već se jede riba.
Ovaj post, koji traje 14 dana, počinje na praznik Svetih mučenika Makaveja i smatra se jednim od najstrožih postova u pravoslavnoj tradiciji, posebno značajnim za žene. Tokom Gospojinskog posta, vernici se pridržavaju strogih pravila posta, posteći na vodi i ulju, osim na praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, kada je dozvoljeno jesti ribu.
Uspenski (Gospojinski) post najmlađi je među višednevnim postovima, a ustanovljen je po primeru Presvete Bogomajke, koja je vreme pre smrti provodila u postu i molitvi. Po svojoj strogosti ovaj sveti post blaži je od Svete Četrdesetnice, a stroži od Božićnog i Apostolskog posta. Uspenski post dosta je mlađi od samog praznika Uspenija Presvete Bogomajke, a prvi spomen ovog posta nalazimo kod Svetog Teodora Studita, koji kaže: "Isto tako treba držati i post Bogorodice, a samo dan Preobraženja Gospodnjeg razrešava se na ulje i ribu", piše na portalu Eparhije žičke.
Post ima dve dimenzije
Svako pominjanje posta podrazumeva i isticanje neraskidive veze sa Svetom Evharistijom, jer je svaki post sastavni deo liturgijskog života. Telesni post podrazumeva uzdržavanje od jela životinjskog porekla, dakle jaja, meso, mleko i mlečni proizvodi, dok duhovni post zahteva odricanje od grešnih misli, želja i dela.
Pravi post ima dve strane - telesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdražavanju od rđavih misli, želja i dela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju jevanđelskih vrlina. Stoga, Sveti Vasilije Veliki opominje: "Korist od posta ne ograničavaj samo na uzdržavanju od jela, zato što je istinski post udaljavanje od zlih dela", ističe se na portalu Hrama Svetog Save.