Usled globalnog otopljavanja i zagrevanja Arktika, slojevi permafrosta (večnog leda) polako ali sigurno počinju da se tope, a mikrobi u njima - postepeno bude. Da bi se ustanovilo koliko im je vremena potrebno da ožive nakon otapanja permafrosta, naučnici sa Univerziteta u Bolderu, u Koloradu, sproveli su eksperiment u okviru koga su simulirali proces topljenja uzoraka leda, tla i kamenja prikupljenog na Aljasci i zatim u laboratorijskim uslovima pratili dalji razvoj događaja.
Uzorci mikroorganizama iz aljaskog permafrosta su živi
"Ovi mikrobi su poput vremenskih kapsula i nisu samo mrtvi uzorci", naveo je istraživač i student geoloških nauka, Tristan Karo, a preneo britanski Indipendent. "Oni i dalje u sebi nose neki oblik života i mogu da potpomognu razlaganje organskih materija i otpuštaju ugljen-dioksid", pojasnio je on. Za ovaj proces potrebno je nekoliko meseci, jer većina bakterija u početku proizvodi zaštitni film koji ih štiti od virusa i stvara adekvatno okruženje za njihov rast i razmnožavanje.
Mikroorganizmi zarobljeni u večnom ledu mogu biti potencijalno opasni po ljude
"Želeli smo da simuliramo šta će se dogoditi kada na Aljasci bude pravo letnje vreme sa visokim temperaturama, u uslovima koji bi u budućnosti mogli otopiti regije u kojima se nalazi permafrost", rekao je Karo. Razlog za ovakvo istraživanje jeste nezaustavljiv proces globalnog zagrevanja, koje u budućnosti može ne samo izazvati požare i velike suše, već i osloboditi iz večnog leda na hiljade mikroorganizama, koji potencijalno mogu biti opasni po život na Zemlji.