
U Rusiji je stvorena samorazgradiva plastika napravljena od biljaka

Naučnici Tulskog državnog univerziteta su razvili novi polimer na bazi supstanci iz prerađene biomase drveća i sporednih poljoprivrednih proizvoda. Isti može da podnose temperature do 300 stepeni i pokazuje potencijalnu sposobnost razgradnje bez nakupljanja gomila otpada, prenose RIA Novosti.
Trenutna ambalaža za kućnu i industrijsku upotrebu uglavnom se pravi od polimera na bazi nafte, što predstavlja problem jer su fosilni resursi ograničeni. Pošto su tako limitirani, u narednom veku čovečanstvo rizikuje da se suoči sa deficitom ili čak potpunim nedostatkom sirovina za proizvodnju uobičajenih proizvoda.
Jedna od prednosti polimera u odnosu na druge materijale je povećana otpornost na spoljne uticaje. Međutim, upravo to stvara probleme sa njihovom reciklažom, jer posle sagorevanja ili mehaničkog drobljenja ostaju neraspadnute čestice u vidu mikroplastike.
Ruski naučnici su tražili način da naprave polimer koji bi bio otporan, a istovremeno se mogao razlagati bez stvaranja mikroplastike.
"Za dobijanje polimera korišćena je katalitička reakcija formiranja triazola, koja je deo koncepta 'klik' hemije - savremenog pristupa sintezi organskih jedinjenja, za koji je dodeljena Nobelova nagrada", rekao je šef laboratorije za hemijsku konverziju obnovljive biomase i organsku sintezu Bogdan Karlinski.
Prema njegovom mišljenju, ovaj pravac treba razvijati, jer materijali koji se obnavljaju u budućnosti mogu približiti koncept zatvorenog ciklusa i ugljenične neutralnosti, kao i sprečiti potrese usled istrajavanja rezervi neobnovljivih resursa.
Rad je sproveden u Omladinskoj laboratoriji za hemijsku konverziju obnovljive biomase, osnovanoj 2022. godine kao deo priprema univerziteta za federalni program "Prioritet 2030", uz podršku ruskog Ministarstva nauke i visokog obrazovanja.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Polymers and the Environment.


