Magazin

Žrtvovanje zarad kolonije: Mladi mravi mole za smrt kada su bolesni

Priroda je često nemilosrdna, ali s dobrim razlogom. Otkriveno je da se mladi mravi "žrtvuju" da bi zaštitili ostatak kolonije, tako što mole starije mrave da ih eleminišu. Iako je neophodno za opstanak, zanimljivo je da je to pravilo ne važi za sve jedinke.
Žrtvovanje zarad kolonije: Mladi mravi mole za smrt kada su bolesniGetty © NurPhoto

Bolesni mravi u ranom razvoju ispuštaju jedinstven hemijski trag koji odraslim radnicima služi kao signal da ih "uklone" - to jest, da im okončaju život - i time spreče širenje zaraze u gnezdu, prema novom istraživanju.

Dok mnoge životinje uglavnom prikrivaju simptome bolesti iz socijalnih razloga (kao što i ljudi neretko rizikuju da šire infekcije samo da bi održali svoju svakodnevnu rutinu) mravi funkcionišu u jedinstvenom sistemu, gde je najveći prioritet opstanak cele zajednice. Njihovo ponašanje podseća na reakciju zaraženih ćelija u ljudskom telu, koje šalju signal da budu eliminisane. Gusto naseljen mravinjak je idealna sredina za širenje patogena, jer se hiljade jedinki neprestano međusobno dodiruju. Odrasli mravi koji se razbole obično napuštaju gnezdo i uginu van njega, čime štite koloniju - međutim, lutke koje još borave unutar čaure nemaju mogućnost da se same distanciraju, objašnjavaju vodeći autori rada.

Ranije je naučnicima bilo poznato da kod terminalno obolelih lutaka dolazi do hemijskih promena koje stvaraju specifičan miris. Kada ga radnici prepoznaju, iznose čauru, prave otvori u njoj i ubrizgavaju otrov koji uništava i zaraženu lutku i patogen. Taj otrov deluje kao dezinfekciono sredstvo i sprečava širenje infekcije.

U novoj studiji naučnici su želeli da shvate sam mehanizam ovog "poziva na eliminaciju". Izolovali su miris koji proizvode bolesne lutke malog crnog baštenskog mrava lasius neglectus i naneli ga na zdravo leglo u laboratorijskim uslovima.

Radnici su reagovali isto - eliminisali su ih. Eksperiment je takođe pokazao da bolesne lutke miris oslobađaju tek kad su radnici u blizini, što upućuje da ih namerno "zovu", to jest da svesno komuniciraju pomoću hemije.

Iako ovaj mehanizam možda deluje surovo, istraživači ističu da on povećava šanse da cela kolonija opstane i prenese svoje gene. Međutim, jedna kategorija jedinki izmiče ovom pravilu - matice. Kada se one razbole unutar čaure, ne šalju signal za uklanjanje, pa su naučnici proučavali da li izbegavaju mehanizam koji važi za ostale, navodi tim istraživača iz Austrije.

Ispostavilo se da matice imaju snažniji imunitet od radnica i u većini slučajeva same potisnu infekciju, što objašnjava izostanak hemijskog signala. Naučnici planiraju dalja istraživanja kako bi utvrdili da li se i matice u krajnjoj fazi bolesti odlučuju na istu vrstu "žrtvovanja" kao ostale lutke, prenosi "Sajens alert".

image
Live