Sa sve učestalijim razvojem novih tehnologija - od AI do različitih digitalnih uređaja - 2026. godina mogla bi da postane tačka u kojoj se spajaju ubrzani razvoj veštačke inteligencije, novi koraci u osvajanju svemira i razvoj kriptovaluta. Najveća imena u svetu tehnologije su podelila svoje prognoze koje bi mogle obeležiti narednu godinu:
Ilon Mask: Humanoidni roboti i Mars
Veštačka inteligencija koja prelazi ljudske sposobnosti
Mask smatra da će tehnološki napredak već 2026. godine dovesti do toga da veštačka inteligencija nadmaši najsposobnije ljude. To bi bio ključni korak ka opštoj veštačkoj inteligenciji (AGI), čiji bi mentalni domet prevazilazio čovekov. Po njemu, jedina realna ograničenja su količina energije i dostupnost hardvera za obuku modela.
Proizvodnja humanoida u velikom obimu
Kompanija "Tesla" želi da do 2026. dovede proizvodnju robota "Optimus" do nivoa koji omogućava prodaju trećim stranama. Ovaj humanoid, visok oko 170 centimetara, namenjen je za završavanje zadataka koji su previše monotoni ili opasni. Mask procenjuje da će cena pasti na 20 do 25.000 dolara po komadu i očekuje da bi upravo ova linija mogla da donese do 80 odsto budućeg profita kompanije.
Prozor ka Marsu
Kraj 2026. godine važan je za "Spejs iks" jer se tada otvara sledeći orbitalni prozor prema Marsu (kada se planete približavaju jedna drugoj svakih 26 meseci). Mask veruje da bi prva bespilotna "Staršip" letelica mogla da poleti ka Crvenoj planeti u tom periodu, uz potencijalnu podršku robota "Optimus". Ako sve prođe uspešno, put ka prvoj ljudskoj misiji bio bi otvoren već u naredne dve godine.
Pavel Durov: Bitkoin od milion dolara i kriptovani telefoni
Vrednost Bitkoina
Osnivač Telegrama predviđa da bi Bitkoin jednog dana mogao da dosegne vrednost od milion dolara. Njegovo objašnjenje je sledeće: Države povećavaju količinu novca u opticaju, tako da on gubi vrednost, dok je količina Bitkoina fiksna. Tom logikom, to može dugoročno da dovede ka rastu cene kriptovaluta.
Gedžeti za privatnu komunikaciju
Pod pritiskom velikih tehnoloških korporacija, Durov očekuje da će se pojaviti posebni uređaji za sigurnu komunikaciju. Ovi "kriptofoni" će funkcionisati kao "hardverski novčanici" (uređaji u kojima se čuvaju kriptovalute), ali za razgovore, tako da će se izbegavati slabosti klasičnih mobilnih telefona.
Platforme bez cenzure
Do 2026. godine Durov očekuje razvoj društvenih mreža koje radikalno štite privatnost i ne koriste cenzuru. Uveren je da će veliki broj korisnika tražiti upravo takve neutralne, nezavisne platforme.
Sem Altman i OpenAI: Autonomni agenti umesto klasičnih modela
Prema internim planovima kompanije, 2026. godina mogla bi da postane godina kada generativna AI ustupa mesto agentskim sistemima. OpenAI bi do septembra mogao da predstavi "Autonomnog veštačkog pripravnika" - model sposoban da mesecima radi na jednom projektu (pretražuje literaturu, analizira podatke, piše kod, pokreće simulacije i sastavlja izveštaje). Ideja je da sistem funkcioniše kao digitalni zaposleni koji će uvek biti dostupan.
Džef Bezos: Orbitalni data-centri
Osnivač Amazona vidi infrastrukturu budućnosti u svemiru. Po njegovom mišljenju, u narednim decenijama ogromni centri podataka bi se mogli smeštati u orbitu, gde postoje idealni uslovi: Neprekidna solarna energija i izostanak klimatskih rizika. To bi rasteretilo kopnene elektromreže i omogućilo praktično neograničeno širenje AI kapaciteta.
Bil Gejts: Veštačka inteligencija i klima
Revolucija u narednih pet godina
Gejts veruje da će AI do 2026. duboko promeniti živote ljudi - od personalizovanog obrazovanja do preciznije medicinske pomoći. On već ulaže u startapove koji koriste AI za dijagnostiku i napredne obrazovne alate.
Zelena tehnologija
Gejts očekuje da će obnovljivi izvori energije u ključnim sektorima svetske privrede postati isplativiji od fosilnih goriva čak i bez državne pomoći, i to već do 2026. godine.
Mark Zakerberg i Sundar Pičai: Novi interfejsi i AI programeri
Odlazak pametnog telefona
Zakerberg najavljuje da će AI naočare postepeno zameniti ulogu klasičnih mobilnih telefona kao primarni uređaj za pristup informacijama. Kompanija "Meta" već gradi poseban računarski sistem za ovaj proizvod, prenosi "RBK Trend".
Budućnost programiranja
Izvršni direktor Gugla Sundar Pičai otkriva da Guglova AI već stvara više od 25 odsto novog koda unutar kompanije, tako smatra da bi 2026. godine uloga programera mogla da se svede na definisanje ciljeva i kontrolu rada AI sistema. Isto važi i za pretragu interneta - koja bi zapravo postala samo razgovor sa AI asistentom sposobnim za višestruke zadatke u realnom vremenu.