
Namirnice koje loše utiču na raspoloženje, otkriva ruski stručnjak

Hrana ima mnogo veći uticaj na psihičko stanje nego što većina ljudi pretpostavlja. Često pričamo o tome kako određene namirnice podižu energiju ili jačaju imunitet, ali ne treba zanemariti i drugu stranu - sve je više dokaza da pojedine vrste hrane mogu direktno da utiču na raspoloženje, nivo stresa i sklonost ka razdražljivosti. Iz tog razloga, lekari sve češće upozoravaju da bi trebalo obratiti pažnju ne samo na količinu, već i na kvalitet onoga što unosimo.
Koje namirnice treba ograničiti kako se ne bi pogoršalo emocionalno stanje
"Hot-dogovi, hamburgeri, pice i slična hrana mogu da utiču na izazivanje depresije. Naravno, ako ih ne jedete stalno već samo ponekad, kada ogladnite, a nemate ništa drugo pri ruci - neće biti ništa strašno. Ali ne treba to pretvoriti u redovnu ishranu: brza hrana preopterećuje organizam viškom masti i soli", kaže dijetolog Ljudmila Denisenko.
U istu kategoriju spadaju i zaslađena pića, slatko pecivo, dimljeni proizvodi i konzervisana hrana. Ona je navela da i kafa i čokolada mogu biti štetni ako se konzumiraju u velikim količinama.
"Prekomerno unošenje crvenog mesa stvara veliki teret za digestivni trakt i dugo se vari. Osim toga, stručnjaci kažu da velike količine crvenog mesa podstiču agresiju i mogu biti jedan od uzroka raka želuca", naglašava Denisenko, a piše Komsomoljska pravda.

Koja hrana najviše prija telu i mozgu
Nutritivne materije u hrani mogu podstaći proizvodnju supstanci u vašem telu koje izazivaju dobro raspoloženje - serotonin i dopamin.
Kompleksni ugljeni hidrati iz povrća, voća i integralnih žitarica pomažu u stabilizaciji raspoloženja, jer postepeno oslobađaju šećer u krv. Oni takođe indirektno podstiču stvaranje serotonina, posebno kada se kombinuju sa hranom bogatom triptofanom, kao što su jaja, masna riba i tamna čokolada. Jaja su značajan izvor zdravih masti, proteina i vitamina B, koji doprinose pravilnom radu mozga i zaštiti od depresije. Takođe, riba, poput lososa i skuše, bogata je omega-3 mastima i cinkom, važnim za funkcionisanje mozga i regulisanje serotonina i dopamina.
Više od 90 odsto serotonina proizvodi se u crevima - ali kako ono što jedemo utiče na naše raspoloženje? Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju depresiju ili loše spavaju često imaju narušenu crevnu mikrofloru. Ishrana koja podstiče rast dobrih bakterija u crevima može poboljšati i raspoloženje i opšte zdravlje. Način da se to postigne razlikuje se od osobe do osobe, pa ponekad treba više puta menjati navike u ishrani dok ne pronađete ono što vam najviše odgovara. Preporučuje se unošenje prebiotika i probiotika, više povrća i vlakana, kao i raznovrsna ishrana, piše Bi-Bi-Si-fud.


