Magazin

Samo jedno prskanje može vam pokvariti noć: Zašto sprejevi za nos remete san

Iako ga mnogi gotovo uvek koriste kao lek kada su prehlađeni i žele da "prodišu", nazalni sprejevi mogu imati jedan neočekivani neželjeni efekat. Ruski stručnjak za san upozorava da taj preparat potencijalno narušava kvalitet spavanja - a samim time usporava i oporavak od bolesti.
Samo jedno prskanje može vam pokvariti noć: Zašto sprejevi za nos remete sanGetty © ozgurcankaya

Tokom sezone gripa i prehlada, loš san je gotovo očekivana pojava. Zapušen nos, kašalj i opšta iscrpljenost retko idu ruku pod ruku sa mirnim spavanjem. Zato mnogi čim osete da im je nos blago zapušen odmah posežu za kapima ili sprejevima za nos - i to često baš pred spavanje, u nadi da će lakše disati i bolje se odmoriti. Međutim, dešava se upravo suprotno: Iako disanje postane slobodnije, san ne dolazi, a noć vam prolazi u prevrtanju i čestim buđenjima.

Razlog za to mogu biti upravo ti preparati koje koristite. Najčešći aktivni sastojci u ovim lekovima, fenilefrin i pseudoefedrin, deluju tako što sužavaju krvne sudove u nosnoj sluzokoži i na taj način smanjuju otok, ali njihovo dejstvo nije ograničeno samo na nos. Ove supstance istovremeno aktiviraju simpatički nervni sistem - deo nervnog sistema koji priprema telo za stresne situacije i pokreće poznatu reakciju "bori se ili beži".

Zbog toga organizam, umesto da se umiri pred spavanje, ulazi u stanje povećane pripravnosti. Rad srca može da se ubrza, krvni pritisak da poraste, a mozak ostaje "budan", čak iako ste fizički umorni. Tada dobijete plitak i isprekidan san, sa čestim buđenjima, a ujutru se osećate kao da se niste zaista odmorili.

Isti aktivni sastojci ne nalaze se samo u sprejevima i kapima za nos, već i u brojnim tabletama i praškovima protiv prehlade i alergija. Kada se takvi lekovi uzimaju u večernjim satima, rizik od problema sa snom dodatno raste, jer se njihov stimulativni efekat poklapa sa periodom kada bi telo prirodno trebalo da usporava.

Sve što remeti prirodnu strukturu sna može dovesti ne samo do nesanice, već i do povećane mišićne napetosti i narušenih faza spavanja, upozorava stručnjak za psihijatriju i medicinu spavanja dr Aleks Dimitriu. On podseća da sličan efekat imaju i neke uobičajene supstance, poput alkohola, ali i pojedini antidepresivi i sedativi, koji na prvi pogled deluju umirujuće, a zapravo kvare kvalitet sna.

Zato je važno pažljivo čitati uputstva za lekove, naročito deo o neželjenim efektima. Poremećaji spavanja su često jasno navedeni, ali se lako previde. Ukoliko je moguće, nazalne sprejeve i preparate koji sadrže stimulativne supstance bolje je koristiti tokom dana, a ne pre odlaska u krevet.

Ako vam je nos zapušen uveče, kao blaža alternativa mogu poslužiti fiziološki rastvor, ispiranje nosa ili ovlaživač vazduha u spavaćoj sobi. Sve to mogu biti rešenja koja olakšavaju disanje, a ne remete san, prenosi "Komsomoljska pravda".

image
Live