Postoji mnogo načina da se zdravlje poboljša, a koji nisu direktno povezani sa gubitkom telesne težine. Čak i umereno povećanje fizičke aktivnosti - više koraka tokom dana ili jačanje mišića - može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, depresije, pojedinih vrsta raka i prevremene smrti. Upravo zbog toga, stručnjaci sve češće ističu poboljšanje kardiorespiratorne kondicije kao efikasniji put ka zdravlju, za razliku od restriktivnih dijeta.
Zašto dijeta nije jedini odgovor
Jedna velika analiza iz 2024. godine pokazala je da većina ljudi ne uspeva da dugoročno održi smanjenu telesnu težinu. Kada se kilogrami vrate, gube se i zdravstvene koristi koje su privremeno postignute mršavljenjem. Istovremeno, naučnici i dalje nemaju jasan odgovor na to zašto je prekomerna telesna težina postala toliko rasprostranjena, što dodatno dovodi u pitanje efikasnost jednostavnog smanjenja unosa kalorija.
Iako su veće porcije, visok unos šećera, manjak kretanja i ultraprerađena hrana deo problema, slika je mnogo složenija. Savremen život podrazumeva i veću izloženost različitim hemikalijama, poput onih iz plastike, pesticida i herbicida. Takozvane "večne hemikalije", poznate kao PFAS, ne razgrađuju se u prirodi i mogu da utiču na hormonski sistem, a samim tim i na način na koji telo reguliše energiju i težinu.
Kada je reč o dijetama, podaci su jasni: One u večini slučajeva ne daju trajne rezultate. Procenjuje se da više od 80 odsto ljudi koji značajno smršaju u roku od pet godina vrati izgubljene kilograme. Razlog za to leži u biologiji - telo ima prirodno određen raspon težine i oblika, na koji utiču genetika i drugi faktori. Kada unos hrane postane suviše nizak, metabolizam se usporava, san postaje plići, a želja za kaloričnom hranom jača, jer organizam pokušava da se zaštiti od "gladovanja".
Mnogi ljudi ulaze u začarani krug stalnih dijeta - mršavljenja pa ponovnog gojenja. Taj proces, poznat kao jo-jo efekat, povezuje se sa brojnim negativnim zdravstvenim posledicama, uključujući bolesti srca i krvnih sudova, poremećaje metabolizma, prelome kostiju i povećan rizik od nekih vrsta raka, a mnogi imaju i psihološke posledice, kažu stručnjaci za Si-En-En.
Telo koje radi "kako treba" je važnije od mršavosti
Zato se kao zdravija strategija preporučuje fokus na kretanje i funkcionalnost tela. Vožnja bicikla, šetnje, planinarenje, ples ili bilo koji oblik redovne fizičke aktivnosti mogu značajno doprineti zdravlju - čak i ako se telesna težina drastično ne menja. Važno je da slušate svoje telo, da se krećete bez bola i, po potrebi da tražite savet lekara.
Vežbanje se iznova pokazuje kao jedan od najefikasnijih načina za unapređenje zdravlja, jer pozitivno utiče na gotovo svaku ćeliju u telu. Dobra fizička kondicija moguća je i bez preteranog mršavljenja, a upravo ta kondicija (a ne broj na vagi) ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i kvaliteta života.