Magazin

Možemo li se zaštititi od gripa i kako

Zvanični podaci govore da je grip u Srbiji uzeo maha i da ako ne budemo vodili računa i poštovali preporučene mere, postoji velika verovatnoća da ćemo biti deo zabrinjavajuće statistike.
Možemo li se zaštititi od gripa i kako© Polina Tankilevitch/pexels

"Za grip je inače karakteristično da dolazi za par sati. U toku dana ste zdravi, a ujutru ne možete da ustanete iz kreveta sa vrlo visokom temperaturom, sa intenzivnim bolovima u mišićima, sa nekim suvim kašljem koji razdire grudi. Sada su simptomi gripa intenzivni, vrlo su visoke temperature i traju par dana, tako da, čini mi se, ulazimo u pik gripa. Za razliku od prehlade, ima kratku inkubaciju i intenzivne simptome", rekla je za Tanjug pedijatar i pulmolog Aleksandra Vukov. 

Tokom nedelje od 15. do 21. decembra 2025. godine u Srbiji je prijavljeno 18.459 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što predstavlja porast od 55,3 odsto u odnosu na prethodni period, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Ovo jeste alarmanti podatak, pa se nameće pitanje koje mere možemo preduzeti da bismo smanjili rizik od infekcija.

Kako se najčešće prenosi

Grip je akutno zarazno oboželje disajnih puteva čiji je uzročnik virus i javlja se svake sezone, u vidu manjih ili većih epidemija. U našoj zemlji oboljevanje od gripa se registruje u periodu od novembra do marta.

Ova zarazna bolest se prenosi na zdravu osobu kapljicama koje prilikom kašljanja, kijanja i govora izbacuju zaražene osobe, direktnim kontaktom (rukovanje, poljubac) ili u kontaktu sa kontaminiranim predmetima, piše na portalu Gradskog zavoda za javno zdravlje. Uzročnik bolesti je jedan od tri tipa virusa gripa: A, B i C a važna osobina virusa gripa je sposobnost promene.

Bolest traje oko 7 dana i većina obolelih od gripa se oporavi u kućnim uslovima uz što više odmaranja, upotrebu lekova prema preporuci lekara, povećan unos tečnosti i ishranu bogatu vitaminima.

Opšte mere zaštite imaju za cilj sprečavanje nastanka infekcije i jačanje otpornosti organizma, pa se zato preporučuje:

  • izbegavanje kontakta sa obolelima
  • veću pažnju posvetiti higijeni ruku (posebno prilikom dodirivaъa očiju, nosa i usta)
  • što manje boraviti u zatvorenim prostorijama u kojima se nalazi veliki broj ljudi
  • često provetravanje prostorija (u kući, na poslu)
  • izbegavanje rukovanja, grljenja, ljubljenja
  • boravak na svežem vazduhu
  • i pomenuta ishrana bogata vitaminima, naročito vitaminom C, kao i adekvatan režim rada i odmora

Specifična mera zaštite je vakcinacija. Za svaku sezonu jesen-proleće, priprema se vakcina protiv gripa po preporuci Svetske zdravstvene organizacije.

Simptomi gripa

Bolest počinje naglo i najčešće se javljaju:

  • povišena telesna temperatura
  • jeza, drhtavica
  • curenje iz nosa i kijanje
  • kašalj
  • gušobolja
  • glavobolja
  • bolovi u zglobovima i mišićima
  • izrazita malaksalost, a moguća je i pojava povraćanja i dijareje.
image
Live