Zašto baš sa Novom godinom idemo ka tome da čitamo jednu knjigu mesečno, učimo da kuvamo, treniramo, izgubimo kilograme - odnosno zašto baš sad uvodimo promene koje će nam navodno pozitivno uticati na život? Možda jesmo motivisani, ali koliko je relano da ćemo izdržati na duge staze?
"Nova godina funkcioniše kao snažna simbolička prekretnica. Ona predstavlja psihološki presek, tačku razdvajanja između 'stare' i 'nove' verzije sebe. Ideja nove godine kao 'praznog papira' omogućava da se distanciramo od prethodnih neuspeha, ponavljajućih obrazaca i neostvarenih ciljeva, i da ih restrukturiramo u nešto što deluje dostižnije i smislenije.
Čovek snažno reaguje na simbolizam. Potreba za promenom lakše se aktivira kada je vezana za početak novog poglavlja, koje još nije ispisano i koje obećava novu priliku. Taj simbolički rez stvara prividnu, ali psihološki značajnu distancu od onoga što je do sada bilo neusaglašeno sa našim očekivanjima i idealima. Dodatno, kolektivna atmosfera praznika i opšteg "novog početka" pojačava ovu dinamiku", kaže za RT Balkan psiholog Jovana Ivanović.
Ali, koliko je zapravo to realno:
"Novogodišnja obećanja često nisu u skladu sa našim stvarnim iskustvom i trenutnim kapacitetima. Umesto da proizilaze iz lične spoznaje i pripremljenosti, ona se često nameću iz spoljašnjih normi ili idealizovanih očekivanja. Zbog toga verovatnoća njihovog ostvarivanja je smanjena, ciljevi su kreirani uglavnom mimo stvarnosti u kojoj se trenutno nalazimo.
Kada gledamo kroz prizmu humanističkog pristupa, promena zaista može biti pokretačka snaga, ali ona postaje održiva tek kada je u skladu sa našim stvarnim resursima i unutrašnjim kapacitetima.
Ukratko, novogodišnja obećanja imaju simboličku vrednost i mogu nam pomoći da preispitamo svoje želje, ali njihova realizacija zavisi od toga koliko su utemeljena u stvarnim sposobnostima, unutrašnjem stavu i samoprihvatanju", naglašava.
Čini se da najčešće mršavljenje i vežbanje svima u fokusu. Zašto baš to?
"Ove aktivnosti često simbolizuju zdravlje i vitalnost, ono što percipiramo kao garanciju dugovečnosti i kvalitetnog života. Ulaganje u telo stoga deluje najlogičnije i najopipljivije, jer pruža osećaj kontrole nad sopstvenim zdravljem i energijom. Podsvesne ideje o prolaznosti života i protoku vremena takođe aktiviraju fokus na fizičko telo, ono je vidljivo, opipljivo i brzo reaguje na promene, što čini rezultate merenim i lako prepoznatljivim.
U savremenom društvu, gde konzumerizam promoviše brza rešenja i instant preparate za mladost i vitalnost, telo postaje glavni teren na kojem možemo pokazati rezultate. Psihološki gledano, promena u fizičkom telu često je najatraktivnija jer je konkretna i merenja su jasna, dok promene u unutrašnjem svetu zahtevaju strpljenje, introspektivni rad i dugo vreme da bi bile vidljive. Zato su mršavljenje i vežbanje u fokusu, oni pružaju osećaj da možemo odmah delovati i brzo meriti uspeh", ističe Jovana.
Da bismo izbegli razočarenje, važno je da planiramo u skladu sa stvarnošću, ovde i sada, a ne pod uticajem normi i društvenog pritiska. Ipak, ako se dogodi da naši planovi ostanu neostvareni, ključ je da pristupimo sebi sa samosaosećanjem, a ne kritikovanjem, naglašava stručnjak:
"Razočaranje je prirodno, ali treba sebi dati vreme da prihvatimo realnost i sagledamo stvari iz novog ugla. Umesto očajavanja ili samoprezira, korisno je emocionalno i kognitivno zrelo sagledati situaciju i iskoristiti iskustvo kao lekciju za buduće odluke. Ovaj proces zahteva vreme, svesnost i prisutnost ovde i sada, što u prazničnoj euforiji može biti posebno izazovno.
Ukoliko vidimo da se iz godine u godinu ponavljaju slični scenariji, važno je primetiti taj obrazac i posvetiti više pažnje sebi, kroz introspektivni rad, samoposmatranje, ili potražiti podršku stručnjaka kako bismo zaista započeli rad na sebi i kako bismo svesnije pristupili svojim obrazcima i kreirali drugačiji ishod", pojašnjava psiholog.