Prokrastinacija je navika da odlažemo važne obaveze, iako znamo da bi trebalo da ih uradimo sada, a umesto toga se bavimo nečim manje važnim ili potpuno nebitnim.
Samokontrola je jedan od ključnih faktora koji određuju životni uspeh a podjednako je važna kao i razvijena inteligencija. Po pravilu, ljudi koji imaju dobru samokontrolu postižu znatno veće uspehe u bilo kojoj oblasti kojom odluče da se bave.
Dobra vest je da se samokontrola može razvijati - ako je čovek bar jednom uspeo da se sabere i savlada sebe, u budućnosti mu može biti lakše da rešava zadatke koji zahtevaju veću koncentraciju.
Šta utiče na nivo samokontrole
Nivo samokontrole, između ostalog, zavisi i od načina života. Ako se čovek zdravo hrani, dovoljno spava i redovno se kreće, mozak dobija više resursa za koncentraciju i prevazilaženje životnih prepreka.
Uticaj imaju i kulturni faktori. Na primer, u društvima sa strogim pravilima ponašanja ljudi se navikavaju da kontrolišu sebe čak i za trpezom, što im kasnije pomaže da se bolje nose sa ozbiljnim poslovnim zadacima koji zahtevaju veliku pažnju.
Međutim, ne može se prokrastinacijom nazvati situacija u kojoj čovek jednostavno leži na kauču umesto da piše diplomski rad. Kod prokrastinacije se ono što je važno obavezno zamenjuje nečim manje hitnim - ili čak nečim što uopšte nije neophodno uraditi.
Postoji mišljenje da je prokrastinacija uvek znak unutrašnjeg konflikta. Jedan deo ličnosti smatra da bi u tom trenutku trebalo da radite nešto konkretno, na primer da polažete test iz bezbednosti na radu. Istovremeno, drugi deo ličnosti bira da radi nešto potpuno drugo: besciljno proverava imejl ili pere sudove. To se dešava zato što podsvesno želite da osetite olakšanje. Obavljanje sitnog zadatka daje osećaj "trenutne nagrade" i nakratko postaje lakše. Na duge staze, ovaj sukob motivacije izaziva jak stres, koji postaje dodatni pokretač prokrastinacije.
Prokrastinacija nije isto što i odmor
Za razliku od prokrastinacije, kratkotrajni predah može biti neophodan za rešavanje kreativnih zadataka ili učenje. Vreme u kojem mozak nije ničim opterećen važno je za formiranje dugoročnih sećanja. Idealni načini za takvo isključivanje su san ili kratka šetnja na svežem vazduhu.
Na kraju, prokrastinacija može dovesti i do stvarnih zdravstvenih problema. Ljudi koji stalno žive u režimu nekakvog roka, često žrtvuju san.
Prokrastinacija ne dolazi sama
Prokrastinaciju izazivaju negativne emocije povezane sa zadatkom koji odlažete - na primer dosada. Ako problem posmatramo dublje, često se radi o načinu na koji doživljavate sebe. Osoba može osećati anksioznost jer sebe smatra nedovoljno stručnim za zadatak koji treba da obavi. Čovek je nezadovoljan sobom, ništa mu ne pričinjava zadovoljstvo, ne oseća potrebu za samoostvarenjem i zato ne može da se usredsredi na posao.
Rezultati upitnika koji mere sklonost ka prokrastinaciji pokazuju povezanost sa drugim negativnim crtama ličnosti, na primer sa visokim nivoom neuroticizma.
Pogrešno je misliti da je prokrastinacija svojstvena samo "lenjim" ili "neuspešnim" ljudima. Često odlaganje ide ruku pod ruku sa "imposter sindromom" (sindrom varalice), od kojeg mogu patiti čak i veoma sposobni, ali nesigurni stručnjaci.
Kada ne treba da se borite protiv prokrastinacije
Različiti zadaci izazivaju različit nivo prokrastinacije. Blaži gubitak samokontrole može se popraviti dobrim tajm-menadžmentom. Ali ako prokrastinacija dostiže ekstremne razmere, vredi se zapitati da li se bavite onim što vam zaista odgovara.
Kako se boriti protiv prokrastinacije
Postoji nekoliko praktičnih načina da se izborite sa odlaganjem obaveza:
"Razbijte" zadatak na manje celine. Umesto cilja "savladati višu matematiku", podelite proces na "pročitati jedno poglavlje" i slično.
Radite u intervalima od 25 minuta. Anksioznost zbog prevelikog zadatka može se smanjiti takozvanim Pomodoro metodom, radite 25 minuta, pa napravite pauzu. Ovo pomaže da se prevaziđe početni otpor.
Izbegavajte iskušenja. Uspešniji nisu oni sa čeličnom samokontrolom, već oni koji ređe moraju da je koriste.
Koristite spoljnu kontrolu. Ako ništa ne pomaže, pronađite osobu koja će vam pomoći da se disciplinujete, piše RBK.