Veći unos određenih aditiva-konzervansa povezan je sa oko 47 odsto većom učestalošću dijabetesa tipa 2 i do 32 odsto većom učestalošću nekih vrsta raka, u poređenju sa nižom potrošnjom, govore istraživanja:
"Ova studija donosi nove uvide za buduću ponovnu procenu bezbednosti ovih aditiva u hrani od strane zdravstvenih agencija, uzimajući u obzir ravnotežu između koristi i rizika za očuvanje hrane i pojavu raka", napisali su autori studije o raku, a prenosi Juronjuz.
Konzervansi i dijabetes tipa 2
Konzervansi pripadaju grupi aditiva u hrani i široko se koriste u globalnoj prehrambenoj industriji radi produžavanja roka trajanja proizvoda. U analizi koja se odnosi na dijabetes, konzervansi su podeljeni na neantioksidativne, koji uglavnom sprečavaju rast mikroorganizama ili usporavaju hemijske promene koje dovode do kvarenja, i antioksidativne, koji odlažu ili sprečavaju propadanje hrane ograničavanjem oksidacije.
Veći unos neantioksidativnih konzervanasa povezan je sa 49 odsto većom učestalošću dijabetesa tipa 2. Kod antioksidativnih aditiva, učestalost dijabetesa tipa 2 bila je 40 odsto veća kod osoba sa visokim unosom.
Pojedinačni konzervansi povezani sa rakom
Studija o raku, pored ukupnog unosa konzervanasa, analizirala je i 17 pojedinačnih supstanci. Iako nije utvrđena veza između ukupne potrošnje konzervanasa i ukupne učestalosti raka, veći unos određenih konzervanasa doveden je u vezu sa specifičnim vrstama raka.
Kalijum-sorbat, koji se često koristi u mlečnim i pekarskim proizvodima radi sprečavanja rasta buđi i kvasaca, povezan je sa oko 14 odsto većom učestalošću ukupnog raka i 26 odsto većim rizikom od raka dojke, pokazali su rezultati. Natrijum-nitrit, sredstvo za konzerviranje koje se nalazi u slanini, šunki, kobasicama i drugom mesu, povezan je sa 32 odsto većom učestalošću raka prostate, dok je kalijum-nitrat, još jedna supstanca za konzerviranje, povezan sa povećanim rizikom od ukupnog raka (13 odsto) i raka dojke (22 odsto).
Prerađeno meso, koje sadrži visoke nivoe hemijskih aditiva radi produženja roka trajanja, odavno je povezano sa kolorektalnim karcinomima. Svetska zdravstvena organizacijaje 2015. godine klasifikovala prerađeno meso, uključujući šunku, slaninu, salamu i viršle, kao kancerogen grupe 1.
Acetati, koji se često koriste kao regulatori kiselosti i arome, povezani su sa 15 odsto većim rizikom od ukupnog raka i 25 odsto većim rizikom od raka dojke.
Iako su potrebna dalja istraživanja kako bi se ove veze bolje razumele, autori navode da novi podaci podržavaju ponovnu procenu propisa koji regulišu upotrebu ovih aditiva u prehrambenoj industriji, u cilju bolje zaštite potrošača.
Budući da je reč o opservacionoj studiji, ne mogu se doneti čvrsti zaključci o uzročno-posledičnoj vezi, a istraživači priznaju da ne mogu u potpunosti isključiti uticaj drugih, nepraćenih faktora.
U međuvremenu, oni pozivaju proizvođače da ograniče upotrebu nepotrebnih konzervanasa i podržavaju preporuke da potrošači daju prednost sveže pripremljenoj, minimalno prerađenoj hrani.
Studije su objavljene u časopisima BMJ i Nature Communications.